Obujam građevinskih radova porastao za 15,9% u odnosu na svibanj 2020.

Građevinski sektorjedna je od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom nije imala značajniji negativan utjecaj. U prvom tromjesečju građevinarstvo je zabilježilo najsnažniju stopu rasta od 8,8 posto godišnje

37
obujam građevinskih radova
[Foto: Točka na i media]

Prema podacima Državni zavod za statistiku obujam građevinskih radova zadržao je u svibnju dvoznamenkastu godišnju stopu rasta treći mjesec za redom: prema kalendarski prilagođenim indeksima iznosila je 15,9 posto. Trend rasta obujma građevinskih radova traje kontinuirano od lipnja 2020., dakle dvanaest mjeseci zaredom. Prije toga, dvoznamenkasti rast obujma građevinski radova zabilježen je posljednji put u prvim mjesecima 2019.

U svibnju je pozitivan doprinos došao i od izgradnje zgrada (+18%) i od izgradnje na ostalim građevinama (13% godišnje). Prema izvornim indeksima, rast obujma građevinskih radova bio je viši za 17,1 posto u odnosu na svibanj 2020.

Posljedično, kumulativno u razdoblju od siječnja do svibnja 2021. prema izvornim indeksima, u odnosu na isto razdoblje 2020. obujam građevinskih radova viši je za 12,4 posto

Nadalje, u prvih pet mjeseci je izdano 4391 odobrenje za građenje što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast za 21,3 posto. Od toga, 3639 dozvola odnosi se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.

Ovakva kretanja u skladu su s očekivanjima analitičara RBA koji očekuju da će i u nastavku godine, uz početak gospodarskog oporavka, upravo građevinski sektor biti jedan od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom neće imati značajniji negativan utjecaj.

Naime, upravo je građevinarstvo zabilježilo najsnažniju stopu rasta u prvom tromjesečju (+8,8% godišnje) te je tako pozitivno pridonio BDP-u, ublažavajući ukupne negativne trendove u gospodarstvu, a sličan obrazac kretanja analitičari očekuju i u pokazateljima kretanja gospodarstva u drugom tromjesečju.

Daljnji rast u ovoj godini trebao bi biti potaknut ulaganjem u infrastrukturu (financiranu iz fondova EU) i tržište nekretnina. Očekivanja pretpostavljaju da će glavna turistička sezona biti relativno uspješna, a poslovni i potrošački optimizam u uzlaznoj putanji. Nastavak povoljnih kretanja u segmentu stanogradnje osim okruženja niskih kamatnih stopa podržan je nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) te nužnom obnovom potresom pogođenih područja.