Vlada je dala suglasnost Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sklapanje ugovora s tvrtkom Kemokop d.o.d. iz Dugog Sela o uklanjanju otpadne troske na lokaciji Crno Brdo kod Biljana Donjih u Zadarskoj županiji.
Riječ je o nesaniranom odlagalištu zbog kojeg je Europski sud Hrvatsku paušalno kaznio s milijun eura te sa 6500 eura na dan dok se ne obavi sanacija.
Rok za sanaciju je 16 mjeseci plus dodatnih 20 mjeseci za obradu i reciklažu, rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković: “Odluka se odnosi na obvezu uklanjanja otpadne troske s lokacije, a istovremeno podrazumijeva da se neće drugdje odložiti otpad s kojim se neće ispravno postupati”.
Otpad bi se trebao zbrinuti na predviđenim lokacijama izvođača radova u Dugom Selu, kaže ministrica: “Sukladno dokumentaciji, postoje i određeni pogoni u Sisačko-moslavačkoj županiji”.
Riječ je o brdu proizvodnih ostataka iz nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) iz Šibenika – više od 100 tisuća tona troske – koje već godinama stoji u Biljanama Donjim i prijetnja je zdravlju ljudi. Troska se nalazi na državnom zemljištu i njeno uklanjanje u nadležnosti je Ministarstva državne imovine.
Troska je nastala kao ostatak pri taljenju silikomanganske rude u šibenskoj tvornici, a u Biljane Donje je dovezena 2010. prilikom sanacije tvornice. Europska komisija je još 2014. prvi put upozorila Hrvatsku da treba postupiti u u skladu s europskom Direktivom o otpadu i ukloniti opasni otpad.
Kako na opomenu nije bilo konkretne reakcije, Europski sud 2. svibnja 2019. donosi presudu da troska treba biti uklonjena s nezakonitog odlagališta u Biljanama Donjim i neopasno zbrinuta u skladu s Direktivom. To nije učinjeno, pa je Europska komisija 15. veljače 2023. ponovno prijavila Hrvatsku Sudu Europske unije jer nije postupila prema presudi iz 2019. kojom je utvrđeno da Hrvatska nije ispunila svoje obveze o uklanjanju opasnog otpada.
Država je prvo tvrdila da je riječ o rudnom blagu, pa o nusproizvodu. Osnovala je komisije i naručivala studije kako bi dokazala da je riječ o sirovini, a ne o otpadu. Konačno se morala suočiti s činjenicom da je odgovorna za zbrinjavanje opasnog otpada u Biljanima Donjim.
U ožujku 2020. naručena je od društva IGH d.d. izrada novog vještačkog nalaza na temelju kojeg je utvrđeno kako se talionička troska odložena u Biljanama Donjim uz određena ograničenja može upotrijebiti u građevinarstvu. Slijedom toga izrađena je tehnička specifikacija kojom su utvrđene metode prerade troske kako bi se stvorio agregat upotrebljiv u građevinarstvu (miješanje primjerice s vapnom) te je na temelju zaprimljenog Izvještaja o vještačenju troske odložene na lokaciji Crno Brdo koji je izradilo Ascon Institut d.o.o. utvrđeno da se odložena talionička troska na lokaciji Biljane Donje ne može upotrijebiti kao građevinski materijal samostalno, već isključivo u kombinaciji s drugim materijalima.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zatražilo je i procjenu tržišne vrijednosti talioničke troske odložene u Biljanima Donjim kako bi ju pokušala prodati. Na javni poziv nije se odazvao nitko.
Europski sud u presudi iz 2019. navodi kako Hrvatska nije poduzela sve mjere da se gospodarenje troskom provodi tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi i šteti okolišu te da nije ispunila svoje obveze jer je smatrala da je troska odložena u Biljanima Donjim nusproizvod. Sud je odlučio da se troska treba smatrati otpadom te da Hrvatska nije poduzela mjere da tvrtka koja je “ima u svom posjedu obradi sama ili da obradu povjeri drugome”.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 24. kolovoza 2023. donijela zaključak o sanaciji odlagališta otpada na lokaciji Crno Brdo. U dokumentu prihvaćenom na sjednici Vlade navodi se da je troska odložena na katastarskoj čestici u vlasništvu Republike Hrvatske na površini od 13.639 m2 te na nekoliko čestica u suvlasništvu velikog broja fizičkih osoba na površini od 1.874 m2. Ukupna količina odložene troske prema Geodetskom elaboratu iznosi 76.194, 37 m3. Tada je Vlada zadužila Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da donese Odluku o sanaciji odlagališta te da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigura potrebna sredstva i provede sanaciju.
S obzirom da odlagalište ni 18 mjeseci nakon te odluke nije sanirano, Europski sud početkom ošjka ove godine kaznio je Hrvatsku sa spomenutih milijun eura.
