U poslovnom okruženju manipulacija rijetko izgleda dramatično. Ne događa se uz povišene tonove ili otvorene sukobe. Češće dolazi tiho – kroz dvosmislene poruke, prebacivanje odgovornosti, suptilno potkopavanje tuđeg rada ili stvaranje osjećaja krivnje i nesigurnosti.
Manipulativni ljudi u tvrtkama ne moraju nužno biti „loši” ili očito agresivni. Često su šarmantni, uvjerljivi i vrlo vješti u čitanju dinamike moći. Znaju kome što reći, kada prešutjeti informaciju i kako situaciju okrenuti u svoju korist. Njihova snaga nije u formalnoj poziciji, nego u sposobnosti da utječu na percepciju drugih.
U takvom okruženju zaposlenici mogu početi sumnjati u vlastite procjene, osjećati stalni pritisak da se dokazuju ili preuzimati odgovornost koja im objektivno ne pripada. Dugoročno, to narušava povjerenje, timsku koheziju i organizacijsku kulturu.
Prepoznavanje manipulativnih obrazaca prvi je korak prema zaštiti vlastitih granica i profesionalnog integriteta. Jer u poslovnom svijetu, jednako kao i u privatnom životu, samosvijest i jasno postavljene granice najjjača su obrana od skrivenih igara moći.
Shadé Zahrai nagrađivana je edukatorica vrhunskih performansi, bihevioralna istraživačica, strateginja vodstva i autorica knjige „Big Trust: Rewire Self-Doubt, Find Your Confidence, and Fuel Success”. Prepoznata kao jedna od 50 najutjecajnijih osoba na LinkedInu, surađuje s liderima koji upravljaju nekim od najvećih svjetskih brendova, među kojima su Microsoft, Deloitte, Procter & Gamble i JPMorgan.
U svojih desetak godina suradnje s njima Shadé Zahrai otkrila je da je jedan od najučinkovitijih načina da se zaustavi manipulatora komentar: „Zanimljivo. Reci mi više”.
„Manipulativne osobe hrane se emocionalnim reakcijama, zbunjenošću i nejasnoćom. Kada reagiramo impulzivno, ulazimo u njihovu igru. No ova jednostavna fraza pomaže neutralizirati njihovu namjeru i vratiti ravnotežu moći u razgovoru”, tumači Zahrai na portalu CNBC Make It.
Odgovorom „Zanimljivo” priznajete da ste čuli sugovornika, ali pritom ne potvrđujete niti osporavate njegovu tvrdnju. Šaljete jasnu poruku: „Čujem te, ali nisi mi se dojmio”. Time uklanjate emocionalnu udicu na koju se mnogi manipulatori oslanjaju.
Izrazom „Reci mi više” (ili nekim sličnim odgovorom poput: „Što te navodi da to kažeš?”, „Kako si došao do tog zaključka?” ili „Na čemu temeljiš to mišljenje?”) uklanjate zbunjenost i nejasnoću, a uvodite znatiželju. Pitanja koja počinju sa „zašto” mogu zvučati optužujuće i često potiču obrambenu reakciju. Bolje je držati se otvorenijih pitanja koja počinju sa „što” ili „kako”. Takva su pitanja učinkovitija ako želite održati razgovor smirenim i racionalnim.
Gaslighting
Gaslighting je oblik psihološke manipulacije u kojem vas netko navodi da posumnjate u vlastito pamćenje, percepciju ili razum. To se može događati u partnerskim odnosima, unutar obitelji, na poslu ili u javnom prostoru.
Primjeri takvih situacija su oni kada vas netko uvjerava da se nešto nije dogodilo, kada vam govori da ste krivo shvatili, da pretjerujete ili da ste preosjetljivi. Cilj je potaknuti zbunjenost i nesigurnost kako biste počeli sumnjati u sebe.
Pojam dolazi iz filma „Plinska svjetiljka” („Gaslight”), temeljenog na drami britanskog autora Patricka Hamiltona. U filmu (drami) muž namjerno prigušuje plinska svjetla u kući, a zatim uvjerava suprugu da se ništa ne događa i da ona to umišlja. Sustavno joj iskrivljuje stvarnost kako bi je naveo da posumnja u vlastiti razum i time stekao kontrolu nad njom
Zbog snažnog dojma koji je film ostavio, naziv je ušao u psihologiju kao termin za ovu vrstu manipulacije.
Shadé Zahrai objašnjava kako reagirati ako se nađete u situaciji da vas netko pokušava „gaslightati”, izazvati kod vas osjećaj krivnje ili prisiliti vas na nešto.
Kada vam netko kaže „Nikad to nisam rekao/la. Krivo se sjećaš”, možete odgovoriti: „Zanimljivo. Reci mi kako se ti toga sjećaš”. Zatim možete dodati: „Ja se toga ne sjećam tako”. Ili, ako je prigodno: „Pitajmo nekoga tko je bio tamo”.
Ovo funkcionira jer tako ne morate u tom trenutku braniti svoje sjećanje. Pozivate drugu osobu da pojasni i pruži detalje.
Gaslighting gubi moć kada se mora osloniti na konkretne činjenice. Kada netko mora jasno objasniti svoju verziju, često se pojave nedosljednosti, a psihološki pritisak preusmjerava se natrag na činjenice.
Kada netko pokušava kod vas izazvati osjećaj krivnje
Svi smo se našli u takvoj situaciji. Netko koristi obvezu ili emocije kako bi vas pritisnuo da učinite nešto što ne želite.
Na primjer, netko vam kaže: „Nakon svega što sam učinio/la za tebe, tako mi vraćaš?”.
Možete odgovoriti: „Zanimljivo. Što te navodi da to kažeš?”. Zatim dodati: „Cijenim sve što si učinio/la, ali ostajem pri svojoj odluci”. Ili: „I dalje te poštujem, ali ipak ću učiniti drugačije”.
Tako se fokus prebacuje s vaše navodne krivnje na obrazloženje druge osobe. Kada je zamolite da jasno iznese svoju logiku i objasni situaciju, emocionalni pritisak i manipulativna moć često oslabe.
Kada vas netko pokušava suptilno prisiliti na nešto
Suptilna prisila pojavljuje se kada manipulator povezuje suradnju s vašom lojalnošću ili brigom. Na primjer, kada kaže: „Da ti je stvarno stalo, složio/la bi se sa mnom”.
Možete odgovoriti: „Zanimljivo. Što te navodi da tako misliš?”. Zatim možete dodati: „Briga za tebe ne znači da se moramo slagati oko svega”. Ili: „Može mi biti stalo do tebe, iako to vidim drugačije”.
Time odvajate svoje vrijednosti od zahtjeva druge osobe. Ne raspravljate o tome je li vam stalo, već pitate kako je došla do tog zaključka. To stvara psihološki prostor, a tada manipulacija gubi snagu.
Manipulatori se oslanjaju na emocionalne reakcije. U trenutku kada usporite razmjenu i postanete znatiželjni, njihova moć slabi. Smirena pitanja štite našu samosvijest i naše osobne granice te usmjeravaju razgovor prema činjenicama umjesto prema osjećajima.
U teškim razgovorima pribranost je često moćnija od konfrontacije.
