Šest pitanja koja trebate postaviti prije nego što se odlučite živjeti zajedno

Zajednički život veliki je korak u vezi i idealno bi bilo da se na njega odlučite jer vjerujete da veza ima potrebne komponente za dugoročno partnerstvo, a ne samo što je prikladna, financijski isplativa ili zato što svi ostali prijatelji to rade

220
zajednički život
[Image by Mario from Pixabay]

U mnogim zemljama broj sklopljenih brakova opada. Istovremeno raste broj osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici. Prema podacima Ureda za popis stanovništva SAD-a, 2010. godine 49,2 posto odraslih živjelo je u nekom trenutku zajedno. Brak ih je sklopilo 47,4 posto. Taj jaz nastavio je rasti: deset godina kasnije, 2020. godine, u izvanbračnoj zajednici je  živjelo 58,9 posto odraslih Amerikanaca, a brak je sklopilo 47,7 posto.

U Europskoj uniji broj brakova se smanjuje. Prema podacima Eurostata 1964. na tisuću stanovnika sklopljeno je osam brakova, a 2019. samo 4,3. U Hrvatskoj se prije oandemije sklapalo oko 20 tisuća brakova godišnje. U 2020. sklopljeno je nešto više od 15 tisuća brakova. U Popisu 2011. u Hrvatskoj su se put izravno prikupljali i podaci o vrsti zajednice u kojoj osoba živi. Prema tim podacima u bračnoj zajednici živjelo je 56,6 posto stanovništva starog 20 i više godina, 40,5 posto stanovništva te dobi nije živjelo ni u bračnoj, ni u izvanbračnoj, ni u istospolnoj zajednici, 2,9 posto živjelo je u izvanbračnoj i samo 0,004 posto u istospolnoj zajednici.

Možemo očekivati da će novi popis stanovništva, kada konačno podaci budu objavljrni, pokazati da je broj osoba koje žive u izvanbračnim (i istospolnim) zajednicama znatno veći. Treba također primijetiti da u Europi raste trend da parovi ne žive zajedno.

Odlučiti se na zajednički život nije lagan korak. Prije nego što se odlučite na to, važno je razgovarati s partnerom odnosno partnericom o svojim očekivanjima i strahovima, savjetuje Jessica Small, bračna savjetnica i terapeutkinja iz Denvera za CNBC: “Razgovarajte kako biste posložili stvari i pripremili uspješnu vezu .

Nije rijetkost da parovi koji su dugo zajedno, a pritom su živjeli na različitim adresama, prekinu nakon kratkog razdoblja zajedničkog života.

Ovo je nekoliko ključnih pitanja o kojima biste trebali razgovarati prije nego što se odlučite na tako važan korak kao što je zajednički život s partnerom odnosno partnericom.

Zašto želimo zajedno živjeti?

Ako je razlog zbog kojeg se želite živjeti zajedno s partnerom niža stanarina ili zato što osjećate društveni (štoviše obiteljski) pritisak, trebali biste dobro razmisliti je li to ispravan korak.

“Zajednički život veliki je korak u vezi i idealno bi bilo da se na njega odlučite jer vjerujete da veza ima potrebne komponente za dugoročno partnerstvo, a ne samo što je prikladna, financijski isplativa ili zato što svi ostali prijatelji to rade”, tumači Jessica Small. “Svaki odnos, osobito ljubavni, najbolje funkcionira kada se temelji na željama umjesto na potrebama.”

Kako ćemo podijeliti kućanske poslove i financijske obveze?

Mnogi parovi vjeruju da će svakodnevne navike, poput toga kako onaj drugi puni perilicu posuđa ili cijedi pastu za zube, stvoriti sukob. To se rijetko događa, kaže Small.

“Nakon desetljeća rada kao savjetnica za parove mogu reći da te stvari nikada nisu predstavljale problem. Najveći problemi koji se stalno pojavljuju kod parova koji žive zajedno su nejednakost u podjeli rada i općenite razlike u osobnosti.”

Je li vaš partner uredan ili neuredan? Ranoranilac ili noćobdija? Kako ćete podijeliti  potrošnju na namirnice ili namještaj? O svemu tome treba razgovarati prije nego krenete u zajednički život kako biste postavili realna očekivanja.

Što nas brine?

Useljenje je uzbudljivo. No, također može stvoriti novi niz tjeskoba o kojima biste trebali razgovarati s partnerom. Ako vas dvoje znate zbog čega je onaj drugi nervozan, možete to riješiti.

Također, normalno je biti zabrinut zbog onoga što gubite, kaže Small.

“Ljudi se rijetko prije zajedničkog života pitaju što će žrtvovati kada se usele s partnerom,  a onda ih preplavi tuga. Čak i ako je osoba spremna i sretna živjeti s partnerom, nije rijetkost da joj nedostaje samoća ili prijašnji cimer. Ovi osjećaji su normalni i valjani. Bit će vam lakše upravljati tim osjećajima ako ste spremni na njih i ako ste partneru rekli da biste se mogli tako osjećati”, razlaže Small. “Važno je da parovi poštuju ovaj široki raspon osjećaja.”

Ostala važna pitanja koja možete postaviti

Prije zajedničkog useljenja željet ćete znati što više o očekivanjima vašeg partnera kako biste prilagodili svoja. Još neka pitanja koja biste trebali postaviti su:

  • Kako zamišljaš zajednički život? Razmislite o svakodnevnoj zajedničkoj večeri, jutarnjem buđenju, zajedničkoj kavi… Razmislite kako ćete (i tko) pripremati hranu. Što ćete kuhati?
  • Kako ču se osjećati nakon šest mjeseci ili godinu dana zajedničkog života, hoće li moja očekivanja biti ispunjena? Hoćemo li moći reći da je iza nas uspješno razdoblje zajedničkog života?
  • Što ovaj korak znači za naš daljnji odnos? Na primjer, ako jedno od vas vidi zajednički život kao korak prema braku, a drugo ne, o tome treba razgovarati.

Postavljajući jedni drugima ova pitanja, uskladit ćete obostrana očekivanja i učiniti ih realnijima. Time biste si trebali olakšati život i učiniti ga uspješnijim.