Vlada RH je u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge dvaju zakona – o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) te Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. godine. Tim će mehanizmima Hrvatskoj na raspolaganju biti više od 111 milijuna eura bespovratnih sredstava za financiranje brojnih razvojnih projekata.
Prema prijedlogu zakona o provedbi EGP financijskog mehanizma, njegova ukupna vrijednost za Hrvatsku iznosi 66,4 milijuna eura. Od toga 56,8 milijuna eura čine darovnice Islanda, Kneževine Lihtenštajna i Kraljevine Norveške, dok će se 9,6 milijuna eura osigurati iz nacionalnog sufinanciranja putem državnog proračuna.
Norveški financijski mehanizam za Hrvatsku iznosi ukupno 63,5 milijuna eura, od čega se 54,3 milijuna eura odnosi na darovnicu Kraljevine Norveške, a 9,2 milijuna eura na nacionalno sufinanciranje, navodi se u prijedlogu zakona.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman istaknula je kako Hrvatska, uz fondove kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike EU-a, ima mogućnost korištenja i sredstava iz EGP i Norveškog financijskog mehanizma. Memorandumi o suglasnosti za oba mehanizma potpisani su u rujnu 2025. godine, a za njihovu punu provedbu potrebna je potvrda Hrvatskog sabora.
Četiri programska područja
Dosadašnja suradnja kroz ove mehanizme rezultirala je ulaganjima većim od 103 milijuna eura. Novi programski ciklus, vrijedan više od 111 milijuna eura, provodit će se kroz četiri programska područja.
- Prvi program odnosi se na lokalni razvoj, vrijedan je 33 milijuna eura te obuhvaća projekte u području obrazovanja i socijalne uključenosti.
- Drugi program usmjeren je na zelenu tranziciju, vrijedan je više od 30 milijuna eura i fokusiran na energetsku učinkovitost te otpornost infrastrukture na klimatske promjene.
- Treći program odnosi se na pravosuđe i vrijedan je više od 21 milijun eura, a njegov je cilj nastavak modernizacije pravosudnog sustava.
- Četvrti, novi program u odnosu na prethodno razdoblje, posvećen je zelenim i plavim inovacijama te raspolaže s 22 milijuna eura za financiranje poduzetničkih projekata.
Ministrica je podsjetila kako su dosadašnjim sredstvima financirani brojni projekti u području lokalnog razvoja, energetike, klimatskih politika, pravosuđa, inovacija, istraživanja i obrazovanja. Među njima su projekti STEM obrazovanja u osnovnim školama, kroz koje je više od 9000 učenika i 1600 učitelja unaprijedilo znanja, uz modernizaciju učionica.
Uspostavljena su i četiri regionalna znanstvena centra u Ludbregu, Splitu, Šibeniku i Osijeku, dok je za 34 ustanove koje rade s djecom s poteškoćama u razvoju nabavljena suvremena asistivna tehnologija.
U području energetike realizirani su projekti korištenja morske vode za grijanje i hlađenje u Dubrovniku i Specijalnoj bolnici u Rovinju;pPostavljene su i tri geotermalne bušotine – u Križevcima, Bjelovaru i Karlovcu, a isto tako pripremljena je projektna dokumentacija za još 10 lokacija. U pravosuđu je obnovljena zgrada Općinskog suda u Splitu te uređeni probacijski uredi u sedam gradova.
Ukupno je u 93 grada i općine provedeno 76 projekata usmjerenih na jačanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije, zaključila je ministrica Mikuš Žigman.
