Hrvatska je posljednjih godina ostvarila značajan napredak u razvoju digitalne infrastrukture, no i dalje zaostaje u primjeni umjetne inteligencije, digitalizaciji gospodarstva i razvoju digitalnih vještina, pokazuje Izvješće Europske komisije o Digitalnom desetljeću. HUP-ICT u novom dokumentu predlaže mjere za ubrzanje digitalne transformacije gospodarstva, veću primjenu umjetne inteligencije i razvoj digitalnih kompetencija.
Analiza „Stanje digitalizacije Hrvatske i preporuke za ubrzanje digitalne transformacije“ temelji se na pokazateljima Europske komisije i podacima o poslovanju domaće ICT industrije. Kao ključna područja za daljnji razvoj izdvajaju se digitalizacija poduzeća, primjena umjetne inteligencije, razvoj digitalnih kompetencija, modernizacija javnih usluga i nastavak ulaganja u digitalnu infrastrukturu.
Hrvatska danas ima razvijeniju digitalnu infrastrukturu nego prije nekoliko godina. Pokrivenost optičkim mrežama i 5G mrežama iznad je prosjeka Europske unije, no izazov ostaje njihovo učinkovito korištenje u gospodarstvu i društvu. HUP-ICT ocjenjuje da najveći izazov više nije dostupnost infrastrukture, nego njezino učinkovito korištenje kako bi se povećala produktivnost gospodarstva i javnog sektora.
„Najveći razvojni jaz Hrvatske danas nije u infrastrukturi, već u njezinoj primjeni te razvoju istraživanja i inovacija“, rekao je predsjednik HUP-ICT-a Hrvoje Josip Balen.
Prema podacima iz analize, domaći ICT sektor nastavio je rasti i tijekom 2025. godine. U sektoru posluje više od 10.000 poduzeća koja zapošljavaju više od 56.000 stručnjaka. Prihodi sektora dosežu gotovo 8 milijardi eura, izvoz premašuje 2,4 milijarde eura, a u posljednjih pet godina prihodi su povećani za 72 posto. Investicije u sektoru prošle su godine porasle za 17,4 posto, dok su prosječne bruto plaće povećane za gotovo 10 posto.
Unatoč napretku infrastrukture, u dokumentu se upozorava na potrebu nastavka ulaganja u širokopojasne mreže, posebno u ruralnim i slabije dostupnim područjima. Prema procjeni udruge, za potpunu pokrivenost ruralnih područja potrebno je osigurati oko 300 milijuna eura za izgradnju optičkih mreža te dodatnih 50 milijuna eura za poticanje gigabitnih priključaka.
Među izazovima koje izdvajaju su i administrativne prepreke za ulaganja, uključujući postupke izdavanja dozvola i troškove povezane s korištenjem infrastrukture. HUP-ICT smatra da bi uklanjanje tih prepreka moglo ubrzati daljnju izgradnju mreža i povećati korištenje postojećih kapaciteta.
Uz infrastrukturu, jedan od glavnih prioriteta je digitalizacija poduzeća i šira primjena umjetne inteligencije. Udruga predlaže snažnije poticanje ulaganja tvrtki u digitalne alate, razvoj digitalnih kompetencija zaposlenika te programe koji bi olakšali uvođenje AI rješenja u poslovanje.
Među preporukama su i razvoj digitalnih javnih usluga, privlačenje i zadržavanje stručnjaka te stvaranje povoljnijeg okruženja za razvoj inovativnih ICT kompanija. Sposobnost gospodarstva da koristi digitalne tehnologije bit će jedan od ključnih čimbenika rasta produktivnosti i konkurentnosti do 2030. godine.
