Da bi se povećala konkurentnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i potaknuo daljnji razvoj dopunskih djelatnosti potrebno je provesti reviziju administrativnog opterećenja i ograničenja u njihovu radu. To je glavni zaključak okruglog stola održanog u ponedjeljak u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog agroekonomskog društva i Agronomskog fakulteta.
Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije koja je uvela poseban Zakon o OPG-u kao lex specialis, stvarajući hibridni status između OPG-ova i obrta 2018. godine. Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika (APPRRR, 12/2025), u Hrvatskoj djeluje oko 111 tisuća OPG-ova i 38 tisuća SOPG-ova, koji zajedno čine 96 posto svih poljoprivrednika. No, broj onih koji se bave dopunskim djelatnostima iznosi svega 2,2 posto (3.336 OPG-ova), što je znatno manje od europskog prosjeka od 5 posto.
Velik interes zbog potencijala povećanja prihoda i konkurentnosti
Okrugli stol izazvao je velik interes jer dopunske djelatnosti omogućuju OPG-ovima rast prihoda i jačanje konkurentnosti. O zakonodavnom i poreznom aspektu dopunskih djelatnosti raspravljalo je više od 100 sudionika iz svih dijelova Hrvatske, među kojima su bili brojni poljoprivrednici koji se bave agroturizmom te preradom maslinovog ulja, sira i mlijeka.
“Umjesto da olakša poslovanje, Zakon uvodi brojna administrativna opterećenja i nerijetko koči razvoj malih proizvođača i preradu na gospodarstvu. Primjeri drugih članica EU pokazuju velike razlike u poreznom i administrativnom opterećenju malih poljoprivrednika, a koje bi se mogle razmotriti i u Hrvatskoj. Europska unija prepoznala je potrebu smanjenja administracije, pa se od iduće godine uvode novi iskoraci. Planira se ograničavanje službenih kontrola na licu mjesta po gospodarstvu godišnje, ukidanje godišnje revizije učinka te sprječavanje ponovljene inspekcije unutar iste godine”, istaknuo je Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu.
O situaciji u Hrvatskoj govorio je i Dalibor Janda, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede. “Zakon omogućuje OPG-ovima da, prema vlastitim interesima i potencijalima, upišu jednu ili više dopunskih djelatnosti u Upisnik OPG-ova, pod uvjetom da ispunjavaju propisane uvjete. Time se ne samo jača ekonomska otpornost ruralnih područja, nego se potiču poduzetnički duh i diversifikacija prihoda na selu. Nadamo se da će u budućnosti još više poljoprivrednika prepoznati priliku za rast, veću konkurentnost i održivi razvoj”, poručio je Janda.
Agroturistički OPG-ovi najviše opterećeni administracijom
O izazovima u provedbi Zakona govorili su i predstavnici udruga te sami poljoprivrednici.
Voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske, Aleksandra Kuratko Pani, predstavila je primjere ograničenja i administrativnog opterećenja agroturističkih OPG-ova te njihove posljedice. “Iako je intencija Zakona dobra, naša istraživanja pokazuju da papirologija i komplicirane administrativne procedure odvraćaju OPG-ove od bavljenja dopunskim djelatnostima. Zbog toga smo od saborskog Odbora za poljoprivredu zatražili pokretanje postupka vrednovanja Zakona i podzakonskih akata koji, umjesto da stimuliraju, ozbiljno narušavaju principe seoskog agroturizma i ugrožavaju proizvodnju zaštićenih proizvoda”, naglasila je Kuratko Pani.
Iz Udruge dodatno ističu kako je Zakon u koliziji s propisima u nadležnosti Ministarstva turizma i sporta, dok je Jakša Najev, upravitelj PZ Marina, poručio kako je Zakon suprotan i mišljenju Europske komisije. Komisija navodi da proizvodnju ekstra djevičanskih i djevičanskih maslinovih ulja nije potrebno tretirati kao prerađevinu, nego kao primarni poljoprivredni proizvod, a usklađivanje Zakona s ovim mišljenjem tek se očekuje.
