Naslovnica Biznis Bez baterija nema energetske tranzicije: studija otkriva uska grla

Bez baterija nema energetske tranzicije: studija otkriva uska grla

Prva nacionalna analiza identificira 22 ključne lokacije za baterijske sustave i upozorava da bez paralelnog razvoja mreže i pohrane energije nema daljnjeg rasta obnovljivih izvora

41
baterijski sustavi
Izvor: oie.hr

U Zagrebu je održana konferencija Solar Flex Croatia 2026 u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) i SolarPower Europe, s fokusom na ulogu fleksibilnosti i sustava za pohranu energije u razvoju elektroenergetskog sustava.

Središnji dio skupa bilo je predstavljanje prve nacionalne studije o baterijskim spremnicima energije, koja analizira ograničenja prijenosne mreže i potrebe za skladištenjem električne energije u Hrvatskoj. Studiju su predstavili doc. dr. sc. Ninoslav Holjevac s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i dr. sc. Dražen Balić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Prema rezultatima, identificirane su 22 prioritetne lokacije s potencijalom do 1700 MW baterijskih kapaciteta. U scenariju predviđenom nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NECP) do 2030. potrebno je oko 350 MW, dok u scenariju snažnijeg razvoja obnovljivih izvora potrebe rastu na više od 1600 MW. Najveća koncentracija potrebnih kapaciteta očekuje se u Dalmaciji i na riječkom području.

Studija pokazuje da bez paralelnog razvoja mreže i baterijskih sustava neće biti moguće integrirati veće količine obnovljivih izvora energije. Baterije mogu ublažiti mrežna zagušenja i ubrzati integraciju novih kapaciteta, ali ne mogu zamijeniti razvoj mreže, upozoreno je tijekom predstavljanja.

Analiza tržišta električne energije pokazuje da baterijski sustavi ne mijenjaju značajno prosječnu cijenu električne energije, ali utječu na njezinu dinamiku. Procjenjuje se da mogu promijeniti cjenovne profile i do 25 posto, smanjiti ograničenja proizvodnje i povećati učinkovitost sustava.

Na konferenciji je istaknuto kako se elektroenergetski sustav sve više oslanja na kombinaciju proizvodnje iz obnovljivih izvora i fleksibilnih rješenja poput baterija. Takvi sustavi omogućuju bolje upravljanje viškovima energije, smanjuju opterećenje mreže i doprinose sigurnosti opskrbe.

Zaključak skupa je da razvoj obnovljivih izvora u Hrvatskoj zahtijeva istodobna ulaganja u prijenosnu infrastrukturu i sustave za pohranu energije, pri čemu baterije imaju važnu, ali komplementarnu ulogu.