U novom Osvrtu Institut za javne financije Matea Cvjetković analizira ulaganja u umjetnu inteligenciju (AI) u državama članicama EU-a i Hrvatskoj, s naglaskom na njihovu strukturu i sektorsku raspodjelu.
Hrvatska je 2023. godine u umjetnu inteligenciju uložila nešto više od milijardu eura. Najveći dio tih ulaganja odnosi se na podatke i opremu, dok su izdvajanja za vještine te istraživanje i razvoj niža od prosjeka Europske unije. Takva struktura, upozorava analiza, može ograničiti dugoročne učinke jer bez odgovarajućih znanja i istraživačkih kapaciteta infrastruktura ostaje nedovoljno iskorištena.
Na razini Europske unije ukupna ulaganja u umjetnu inteligenciju procjenjuju se na oko 257 milijardi eura u 2023. godini. Raspodjela je pritom neravnomjerna: Njemačka, Francuska, Nizozemska i Italija zajedno čine gotovo 60 posto ukupnih ulaganja. Samo Njemačka ulaže oko 59 milijardi eura.
Prema ulaganjima po stanovniku prednjači Irska s više od 1.600 eura, dok se Nizozemska, Litva i Danska kreću između 1.300 i 1.400 eura. Hrvatska je s oko 320 eura po stanovniku pri dnu ljestvice, znatno ispod prosjeka EU-a od 574 eura.
Razlike su vidljive i u strukturi ulaganja. Na razini EU-a najveći dio sredstava usmjeren je na vještine (41%) te podatke i opremu (37%). U Hrvatskoj podatci i oprema čine gotovo 45 posto ulaganja, vještine oko 34 posto, dok ulaganja u istraživanje i razvoj iznose tek 8 posto, u odnosu na 13 posto u EU-u.
Kada je riječ o sektorima, u EU-u privatni sektor financira 73% ulaganja u umjetnu inteligenciju, a javni 27%. U Hrvatskoj je udio javnog sektora nešto viši (oko 33%). Ističe se i da se značajan dio ulaganja u Hrvatskoj financira iz europskih izvora, što otvara pitanje njihove održivosti nakon završetka financijskog razdoblja EU-a 2021.–2027.
Zaključno, analiza upozorava da Hrvatska treba istodobno povećati ukupna ulaganja u umjetnu inteligenciju i snažnije ih usmjeriti prema razvoju vještina te istraživanju i razvoju kako bi se postigli dugoročniji učinci.
