Obveza banaka da građanima omoguće paket besplatnih usluga za račune na koje primaju plaću, mirovinu ili druga redovita primanja na snazi je nešto manje od četiri mjeseca, a prvi podaci pokazuju da je njezin doseg zasad ograničen.
Prema podacima Ministarstva financija, do kraja prošlog tjedna otvoreno je 108.171 računa s besplatnim paketom usluga, što čini oko 1,6 posto od ukupno više od 5,9 milijuna računa za plaćanje u Hrvatskoj. Nakon početnog interesa, potražnja je vidljivo oslabila. To su nedavno potvrdili i iz Hrvatske narodne banke.
Razlog nije samo inercija klijenata. Besplatni paket u praksi često znači kompromis: osnovne usluge bez naknade, ali uz dodatno plaćanje usluga koje većina korisnika smatra standardom, a uglavnom nisu uključene u besplatni paket – poput mobilnog bankarstva. Za mnoge to nije ušteda, nego preslagivanje troškova, pa ostaju pri postojećim paketima.
Prihodi banaka zasad stabilni
U takvim okolnostima ne iznenađuje da prihodi banaka od naknada i provizija nisu ozbiljnije pogođeni. Ukupni prihodi po toj osnovi lani su dosegnuli oko 950 milijuna eura, a približno 40 posto odnosi se na poslovanje s građanima.
Slab odaziv na besplatne pakete, kao i činjenica da se ključne usluge i dalje naplaćuju, zasad učinkovito amortiziraju regulatorni pritisak. Drugim riječima, promjena postoji na papiru, ali njezin financijski učinak na banke ostaje ograničen. Naknade ostaju važan izvor prihoda banaka, osobito u razdobljima slabijih kamatnih prihoda.
No dio učinaka tek se očekuje. Od početka 2027. korisnici besplatnih paketa imat će pravo na dva besplatna podizanja gotovine mjesečno na bilo kojem bankomatu u Hrvatskoj, bez obzira na banku. Ta se pogodnost odnosi i na korisnike osnovnih računa. To otvara ključno pitanje – kako organizirati sustav u kojem će bankomati funkcionirati kao jedinstvena mreža.
Zajednička mreža uz dijeljenje infrastrukture
Banke već neko vrijeme rade na uspostavi zajedničkog sustava bankomata, a prema neslužbenim informacijama, uz analitičku podršku konzultantske kuće Ernst & Young, razmatraju se tri modela. Odluka se očekuje uskoro.
Dosadašnji pokušaji nudili su okvir, ali ne i rješenje. Ideja bivšeg ministra financija Marka Primorca o do pet besplatnih podizanja na svim bankomatima nije prošla, kao ni model centralizirane mreže pod upravljanjem Fine. Umjesto centralnog rješenja, banke žele međusobni dogovor o dijeljenju infrastrukture.
U Hrvatskoj udruzi banaka pritom naglašavaju da je riječ o tehnički, operativno i pravno složenom projektu, koji zahtijeva jasno definiran model raspodjele troškova, , piše Jadranka Dozan u Poslovnom dnevniku.
A upravo je to najosjetljivija točka. Banke imaju izrazito neujednačene mreže bankomata – velike raspolažu širokom infrastrukturom, dok su manje znatno ograničenije. Troškovi uključuju nabavu i održavanje uređaja, najam prostora, opskrbu gotovinom i sigurnosne usluge. U takvim uvjetima zajednička mreža nije samo tehničko, nego prije svega financijsko i tržišno pitanje.
Primjer takve suradnje je MBNet mreža s više od tisuću bankomata, koju predvodi Erste banka i u kojoj sudjeluju manje banke. Takav model omogućuje dijeljenje troškova i veću dostupnost gotovine, ali njegova nadogradnja na nacionalnu razinu bit će znatno složenija.
U Hrvatskoj je krajem 2025. bilo 3816 bankomata, dok njihov broj u sezoni prelazi 4700. Iako dugoročno pada zbog digitalizacije, mreža je i dalje među gušćima u Europskoj uniji, ponajviše zbog turizma. Samo u 2024. godini preko bankomata je obavljeno 106 milijuna transakcija vrijednih 19,2 milijarde eura.
Zato pitanje zajedničke mreže nadilazi tehničku prilagodbu – riječ je o redefiniranju pristupa gotovini u sustavu koji se istodobno digitalizira i oslanja na fizičku infrastrukturu.
Za sada, besplatni paketi nisu bitnije promijenili ni ponašanje klijenata ni financijsku sliku banaka. No s uvođenjem besplatnog podizanja gotovine na svim bankomatima prostor za takav status quo značajno se sužava. Hoće li novi sustav biti jednostavan za korisnike, a održiv za banke, ovisit će o tome kako će se podijeliti trošak – i tko će ga na kraju stvarno snositi.
