Naslovnica Biznis Financije ECB podigao kamatne stope u eurozoni prvi put od 2023. godine

ECB podigao kamatne stope u eurozoni prvi put od 2023. godine

Inflacija u eurozoni ostaje iznad ciljane razine od 2 posto, a rast cijena energije i neizvjesnost na tržištima potaknuli su ECB na prvo povećanje kamatnih stopa od rujna 2023. godine

7
Sjedište Europske središnje banke u Franfurtu na Maini [Izvor: Pixabay]

Europska središnja banka (ECB) podigla je u četvrtak ključne kamatne stope u eurozoni za 0,25 postotnih bodova, što je prvo povećanje od jeseni 2023. godine.

Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja iznosit će od 17. lipnja 2,40 posto, kamatna stopa na prekonoćne depozite 2,25 posto, dok će kamatna stopa na prekonoćne pozajmice iznositi 2,65 posto.

ECB je odluku obrazložio ciljem stabilizacije inflacije na srednjoročnoj razini od 2 posto.

Prema preliminarnim podacima Eurostat, inflacija u eurozoni u svibnju iznosila je 3,2 posto, najviše od rujna 2023. godine. Rast cijena energije bio je 10,9 posto na godišnjoj razini.

ECB navodi da su više cijene energije glavni čimbenik inflacijskih kretanja te da bi se njihov učinak mogao djelomično preliti na cijene hrane, robe i usluga.

U ranijem razdoblju inflacija je u veljači iznosila 1,9 posto.

Više kamatne stope povećavaju trošak zaduživanja za kućanstva i poduzeća, što može utjecati na smanjenje potražnje i gospodarske aktivnosti.

Prema procjenama ECB-a, gospodarstvo eurozone u prvom tromjesečju smanjilo se za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

U novim projekcijama ECB očekuje inflaciju od 3,0 posto u 2025. godini, što je 0,4 postotna boda više od ranije procjene. Za 2027. prognoza je podignuta na 2,3 posto, dok se za 2028. očekuje usporavanje na ciljanu razinu od 2 posto.

Temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene energije i hrane, prema novim procjenama iznosit će 2,5 posto u ovoj godini.

ECB očekuje rast gospodarstva eurozone od 0,8 posto u 2025. godini, 1,2 posto u 2026. te 1,5 posto u 2028. godini.

Banka navodi da su prognoze rasta snižene zbog slabijeg realnog dohotka i povećane neizvjesnosti na energetskim tržištima.