Prepoznati lažljivca nije uvijek tako lako ili očito kao što bismo mogli pomisliti. Ne postoji fizička reakcija koja je izravno povezana s laganjem. Neki ljudi prirodno su nervozniji od drugih, dok drugi imaju izrazito razvijen osjećaj krivnje zbog kojeg djeluju sumnjivo čak i kada nisu učinili ništa loše.
Jedan od razloga zbog kojih rezultati poligrafskog testiranja uglavnom nisu prihvatljivi kao dokaz na sudu jest upravo činjenica da poligraf mjeri fiziološki stres – otkucaje srca, znojenje i disanje – a ne samu obmanu. Tjeskoba, strah i nervoza mogu dovesti do lažno pozitivnih rezultata na poligrafu.
Dakle, ako detektori laži ne mogu otkriti laži, a znakovi poput vrpoljenja ili izbjegavanja kontakta očima ne govore mnogo, kako zapravo uhvatiti lažljivca?
Rupal Patel bivša je analitičarka CIA-e. Danas je izvršna direktorica Global Leadership Laba, konzultantske i edukacijske tvrtke za razvoj lidera koju je osnovala. Procjenjivanje ljudi i snalaženje u složenim društvenim odnosima uvijek su bili od presudne važnosti u njezinu radu. Svoja iskustva opisala je u kolumni na CNBC Make it.
1. Vjeruj, ali provjeri
„Vjeruj, ali provjeri“ važan je moto u CIA-i. Kako bi se kreirala cjelovita slika o nečijoj pouzdanosti, analitičari prikupljaju informacije iz različitih izvora te tijekom vremena prate ponašanje osobe i njezinu dosljednost.
To možete primijeniti i na osobnoj i na profesionalnoj razini. Prikupite informacije od prijatelja, kolega i putem profila na društvenim mrežama te počnite stvarati sliku o određenoj osobi.
Patel to radi svaki put kada upozna novog klijenta ili poslovnog partnera. Polazi od osnovne razine povjerenja i zatim ih redovito procjenjuje.
2. Zastanite i procijenite
Nemamo uvijek vremena provjeravati nečiju pouzdanost kroz više interakcija. Ponekad moramo donijeti brzu jednokratnu procjenu. No čak i ako vremena nemate, možete gotovo u hipu prikupiti važne informacije postavljajući si sljedeća pitanja:
- Koja je najgora stvar koja se može dogoditi ako ova osoba laže? Ako pogriješim u procjeni, jesam li spreman/spremna platiti tu cijenu?
- Ima li ta osoba skrivene motive o kojima ne govori, a ja bih mogao snositi trošak?
- Je li ta osoba kvalificirani stručnjak ili ima relevantno iskustvo u ovom području?
- Mogu li objektivno provjeriti ili opovrgnuti ono što govori?
- Stvara li lažni osjećaj hitnosti?
Ovo posljednje pitanje može otkriti mnogo. Vrlo je malo stvari, ako ih uopće ima, o kojima moramo odlučiti odmah. Nemojte dopustiti da vas tuđi interesi prisile na brzu odluku koja nije u vašem najboljem interesu.
3. Krenite malim koracima
Ako ne možete procijeniti je li netko pouzdan, podcijenjena strategija jest ići polako. Prikupite više informacija tako da najprije razmotrite na malom uzorku što ta osoba može ponuditi.
Primjerice, možda vam treba novi dobavljač za tvrtku. Ako vam obećava brda i doline, a ne poznajete ga i još nije provjeren, nemojte mu odmah dati veliki ugovor. Najprije naručite manju količinu i vidite kako će stvari funkcionirati.
To je zapravo nešto što stalno radimo u životu, a da toga možda nismo ni svjesni. Na primjer, izlazimo na više spojeva s potencijalnim partnerima i ne ulazimo odmah u brak nakon pozitivnog prvog dojma.
U odnosima koje je teško procijeniti, manji koraci mogu vam pomoći da se zaštitite.
4. Ne bojte se reći „ne“
Ako još uvijek niste sigurni laže li netko i ne možete primijeniti prve tri strategije, najbolje što možete učiniti jest reći „ne“ i krenuti dalje. Ako se dvoumite, nemojte pristati.
Dobro je imati povjerenje u ljude, ali ne bismo trebali nasjedati ni na mitove o tome kako „čitati“ druge. Postavljajte pitanja. Analizirajte objektivne podatke. Gradite sliku tijekom vremena. I vjerujte, ali provjeravajte, poručuje Rupal Patel.
