Znamo li pravilno razvrstavati otpad?

Za učinkovito razvrstavanje otpada, potrebno je imati i razvijenu infrastrukturu, koja se u istraživanju koje je provela agencija Improve,, navodi kao glavni razlog zbog kojeg ljudi nisu više uključeni u pravilno odlaganje otpada

154
razvrstavanje otpada

U Republici Hrvatskoj u 2020. godini ukupno je nastalo 1.692.966 tona komunalnog otpada, što predstavlja smanjenje od 6,5 posto u odnosu na ukupnu količinu iz 2019. godine. Pritom je godišnja količina komunalnog otpada iznosila 418 kg, navodi se u Izvješću o komunalnom otpadu za 2020. koje je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Agencija Improve provela je tijekom rujna ove godine istraživanje koliko su građani upoznati s pravilima razdvajanja otpada i koje su glavne barijere za njegovo razdvajanje i pravilno razvrstavanje.

Osim što su pitali ispitanike o njihovoj subjektivnoj procjeni koliko znaju o pravilnom razvrstavanju otpada, proveo se i (objektivni) test sa zadacima u kojima se provjeravalo konkretno znanje ispitanika o razvrstavanju otpada.

Istraživanje je pokazalo da je vrsta otpada koju najčešće razvrstavamo plastika i papir. U manjim, ruralnim područjima biootpad se češće razvrstava nego u urbanim područjima. Kada gledamo po spolu, žene češće od muškaraca razvrstavaju sve vrste otpada, osim metala gdje su oba spola podjednako angažirana. Ako uzmemo u obzir dob, stariji građani češće razvrstavaju otpad nego mlađi, a najveća razlika je u razvrstavanju stakla, metala, opasnog otpada (baterije, lijekovi) i tekstila.

Veći dio ispitanika, njih 62 posto, zadovoljno je vlastitom informiranošću o načinima odlaganja i razdvajanja otpada. Oni koji ne razdvajaju otpad ujedno se procjenjuju i slabije informiranima.

Infografika: agencija Improve

Spremnike za otpad treba jasno označiti

Rezultati stvarnog testa znanja gdje se tražilo od ispitanika da pravilno sortiraju ponuđeni otpad (novine, ljuska jajeta, talog kave, aluminijska folija, vlažne maramice, sadržaj vrećice od usisavača, termički obrađena hrana) pokazuju da velika većina ispitanika pojedine vrste otpada pravilno razvrstava (novine, časopisi – 98%; limenke i konzerve 93%; ljuske jaja 92%; sadržaj vrećice iz usisavača 88%; talog kave 83%; aluminijska folija 83%). Nešto manje znanja ispitanici su pokazali kod termički obrađene hrane (kuhano meso i riba 34%) i vlažnih maramica (66%).

Točnost identificiranja boje spremnika za odlaganje pojedine vrste otpada relativno je niska i kreće se od 55 do 81 posto što pokazuje da je važno na spremnicima jasno napisati za koju vrstu otpada su namijenjeni.

Za učinkovito razvrstavanje otpada, potrebno je imati i razvijenu infrastrukturu. jer se to navodi kao glavni razlog zbog kojeg ljudi nisu više uključeni u pravilno odlaganje otpada.

Infogradfika: agencija Imrpove

Manjak kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada

Čak 57 posto ispitanika navodi da nema kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada u blizini  svog kućanstva. Taj problem više naglašavaju ispitanici iz Like, Korduna i Banovine te Dalmacije. Nezadovoljstvo organiziranim skupljanjem otpada veće je kod ispitanika koji žive u velikim gradovima.

Istraživanje je pokazalo i nepovjerenje građana u način gospodarenja otpadom, što može biti još jedna barijera za češće i pravilno razdvajanje otpada. Čak 38% ispitanika smatra da otpad nakon razvrstavanja završi na istom mjestu, stoga nema ni smisla razvrstavati ga. Ovaj stav izraženiji je kod ispitanika koji žive u velikim gradovima, dok je kod onih iz manjih naselja glavna barijera nedostatak kontejnera.
Ipak, obećava da 77 posto njih  izjavljuje kako želi promijeniti svoje životne navike i pravilnije odlagati otpad. Ne znamo hoće li to zaista učiniti, ali barem imaju prema tome pozitivan stav.

Manji računi za uredne bolja motivacija od kazni

I na kraju, ljude je moguće i motivirati za pravilno odlaganje otpada, pa tako ne čudi rezultat da se 85% ispitanika slaže da bi račune za odvoz smeća trebalo umanjiti onima koji ga i manje proizvode tj. onima koji ga pravilno odlažu.

Uvođenje financijskih kazni za one koji se ne pridržavaju razvrstavanja otpada manje je preferirani motivator promjene ponašanja.

Čak 57 posto ispitanika navodi da nema kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada u blizini  svog kućanstva.

Prema svemu navedenom istraživanje je pokazalo da je spremnost građana za usvajanje dobrih navika vezanih uz razvrstavanje i odlaganje otpada visoka. Međutim, potrebna su značajna ulaganja u infrastrukturu, više edukacije, učinkovitije informiranje te podizanje svijesti građana o vlastitoj ulozi u stvaranju i sprječavanju nastanka otpada, te motiviranje građana da promijene svoja ponašanja.

Napomenimo da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti planirano ulaganja u sustav gospodarenja otpadom u iznosu od 1,25 milijardi kuna, što bi trebalo doprinijeti smanjenju otpada te njegovom ponovnom korištenju i recikliranju.

Do 2035. godine moramo imati 65% odvojenog prikupljanja i 10 posto odlaganja. To je Hrvatska preuzela u sklopu europskog zelenog plana kao svoj cilj.


Istraživanje je agencija Improve provela tijekom rujna 2021. godine na 1000 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.