Policija više neće naplaćivati kazne izravno u gotovini

Mjera se predlaže u okviru Strategije sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, ali se ne navodi kada bi do promjena trebalo doći

24
sprječavanje korupcije

Hrvatska bi mogla napustiti praksu naplate novčanih kazni izravno u gotovini policijskim službenicima, najavljuje Vlada u Strategiji sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

Tek je to jedna od brojnih mjera koje se planiraju u sljedećem desetljeću, a koja bi trebala smanjiti korupciju u policiji, ali se ne navodi kada bi do tih promjena trebalo doći, piše Jagoda Marić u Novom listu.

Najavljuje se i preciziranje u kojim bi slučajevima moglo doći do sukoba interesa kad zdravstveni radnici rade i u javnim ustanovama, ali i privatnim klinikama. Upravo to su često pacijenti isticali kao prikrivenu korupciju jer određenu uslugu ne mogu dobiti u javnoj ustanovi, ali mogu u privatnoj klinici kod istog liječnika.

Planira se također unapređenje sustava plaćanja HZZO-a bolnicama za obavljene usluge, odnosno transparentno uparivanje računa bolnica s odrađenim terapijama i zahvatima. Naime, kako se navodi u Vladinom dokumentu, postoji opravdana sumnja da fakturiranje medicinskih postupaka nije uvijek utemeljeno na onome što je doista i odrađeno, pa bolnice koriste situaciju da HZZO-u pošalju i fakture za koje nemaju pokriće.

Zdravstvo prioritet

Prijedlozi Ministarstva pravosuđa temelje se na istraživanju koje je samo Ministarstvo provelo prošle godine.U online upitniku građani su se izjašnjavali o tome u kojem su području primorani sudjelovati u korupciji. Najviše anketiranih, čak 33,5 posto, na prvo mjesto stavilo je zdravstvo, na drugom mjestu su lokalne samouprave (15,5 posto), na trećem poduzetništvo (3,4 posto), a na četvrtom pravosuđe (9,4 posto).

Građani, u kontekstu borbe protiv korupcije, najviše povjerenja imaju u organizacije civilnoga društva, odnosno civilni sektor, 38,2 posto, i medije 25, 4 posto, a najmanje u sudove 4,2 posto, pučkog pravobranitelja 7,9 posto i policiju 9 posto.

Raširenosti korupcije, uvjereni su građani Hrvatske, najviše doprinosi nekažnjavanje korupcije, loš vrijednosni sustav i neučinkovitost specijaliziranih tijela za borbu protiv korupcije. Uz to, u novom strateškom okviru, smatraju građani, prioritet treba imati pravosuđe koje tek 5,4 posto ispitanika ne smatra korumpiranim.

“Uvažavajući činjenicu kako korupcija ipak pogađa sve građane i utječe na njihov svakodnevni život i formiranje mišljenja o stanju u društvu i politici, što je temeljni kamen svake demokracije, ne možemo zanemariti ovako visoke postotke zastupljene u svim ispitivanjima javnog mnijenja. Ovakvi brojevi nepobitno upozoravaju na nedostatak povjerenja građana u institucije i javnu vlast”, navodi Ministarstvo pravosuđa i uprave, koje najavljuje da bi se u predstojećem razdoblju sprječavanje korupcije trebalo što više koncentrirati na lokalnu samoupravu gdje je kontrola, ali i transparentnost, koja je temelj borbe protiv korupcije, slabija nego li na nacionalnoj razini.

Promjene u pravosuđu

Kad je u pitanju pravosuđe, novi strateški okvir donosi dvije novine: s ciljem jačanja kapaciteta USKOK-a u planu je unapređenje odredbi Zakona o USKOK-u kako bi se omogućilo fokusiranje na kaznene postupke za kaznena djela korupcije visokog profila uz odgovarajuće procesne mogućnosti za sudove i državna odvjetništva kako bi se postupci okončali u razumnom roku; također, Zakon o kaznenom postupku će se unaprijediti kako bi se povećala efikasnost postupka i kako bi se postupci okončali u razumnom roku.

Razmatra se profesionalizacija stečajnih upravitelja te uvođenje stečajnih ureda s obzirom na potrebu da u složenijim stečajnim postupcima srednjih i velikih subjekata sudjeluje više stečajnih upravitelja različitih struka, uz specijalizaciju pojedinih stečajnoupraviteljskih ureda.

Posebno važnim Vlada smatra podizanje svijesti o štetnosti korupcije u trgovačkim društvima u vlasništvu države i lokalnih vlasti pa kažu da je potreban “dodatan angažman novinara i dubinsko istraživanje tema od javnog interesa, jačanje kritičkog kapaciteta i društvenog utjecaja elektroničkih publikacija”.

Najavljene su i izmjene Zakona o Vladi kojima bi članovi Vlade trebali izgubiti imunitet za koruptivna kaznena djela za koje je zapriječena kazna zatvora do pet godina jer se za ta djela članovi Vlade ne mogu goniti bez prethodnog odobrenja Vlade.

Izmjenama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor onemogućilo bi se kandidranje osoba koje su osuđene na kaznu zatvora od šest mjeseci ili je ona zamijenjena kaznom za opće dobro ili se primjenjuje uvjetna osuda. Sada se za mjesto u Saboru ne mogu kandidirati samo oni koji su osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci.