Nastavak rasta prosječnih bruto i neto plaća u ožujku

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u ožujku je zabilježen rast prosječnih neto i bruto plaća. Plaće su više i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, i u nominalnom i u realnom izrazu, navode analitičari Raiffeisena. I dok su na prošlogodišnje trendove kretanja neto plaća uvelike utjecale izmjene u oporezivanju dohotka, rast plaća u ovoj godini podržan je i povećanjem iznosa minimalne plaće za 5 posto koja sada u bruto iznosu iznosi 3.439 kuna (neto 2.752 kune).

Prosječna neto plaća u ožujku je iznosila 6.253 kune, što u odnosu na prethodni mjesec predstavlja povećanje za 125 kuna ili 2 posto. U odnosu na ožujak prošle godine neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama nominalno je porasla za 231 kunu ili 3,8 posto. Uzmemo li u obzir prosječnu godišnju stopu inflacije u ožujku (1,1%) realan rast je bio nešto niži u odnosu na nominalni. Tako su prosječne neto plaće u ožujku zabilježile realan rast od 2,7 posto godišnje.

Prosječna bruto plaća u ožujku je iznosila 8.467 kunu što je u odnosu na veljaču više za nominalnih 2,3 posto ili 193 kune. Promatrano u odnosu na ožujak prošle godine prosječna bruto plaća ostvarila je nominalni rast od 4,4 posto ili 358 kuna dok je realni godišnji rast iznosio 3,3 posto.

Promotrimo li prosječne neto i bruto plaće u prvom ovogodišnjem tromjesečju, vidimo da je prosječna neto plaća iznosila 6.190 kuna što predstavlja nominalan godišnji rast od 4,3 posto odnosno realno 3,3 posto. Isto tako zabilježen je nominalan i realan rast prosječne bruto plaće (4,8% odnosno 3,8%) koja je u prvom tromjesečju iznosila 8.368 kuna. Pri tome je rast na godišnjoj razini bio podržan rastom plaća (i bruto i neto) u svim djelatnostima prema NKD-u.

U djelatnostima Prerađivačke industrije i Trgovine na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, koji predstavljaju 34 posto ukupno zaposlenih, ostvaren je godišnji rast bruto plaća 3,8 posto odnosno 4 posto (neto 1,8% odnosno 2%). Značajan rast plaća zabilježen je u djelatnostima Administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (13,2% neto odnosno 15,9% bruto) koji u strukturi ukupno zaposlenih čine oko 3,6 posto.

Prosječna bruto plaća 1.118 eura

Prema posljednje dostupnim podacima za prva dva mjeseca ove godine koje je objavio WIIW (The Vienna Institute for International Economic Studies), prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.118 eura. Tako je po visini prosječne bruto plaće Hrvatska zauzela treće mjesto u usporedbi sa zemljama u okruženju, iza Slovenije (1.649 eura) i Poljske (1.123 eura). Slijede Mađarska (994 eura), Rumunjska (889 eura), BIH (683 eura) te Srbija (571 euro). Iako je Hrvatska među zemljama s prosječnom bruto plaćom iznad tisuću eura važno je naglasiti da se dinamika rasta plaća između usporedivih zemalja i Hrvatske bitno razlikuje. Naime, većina ostalih zemalja bilježila je uglavnom izraženije godišnje stope rasta tijekom godina (promatrano od 2008.), dok se prosječna bruto plaća u Hrvatskoj održavala na razmjerno stabilnoj razini (blago iznad tisuću eura).

U ovoj godini analitičari Raiffeisena očekuju da će gospodarski rast podržavati nastavak rasta realnih plaća, ali nešto sporijom dinamikom zbog očekivanog blagog jačanja inflatornih pritisaka. Isto tako rast plaća na godišnjoj razini će biti podržan povećanjem minimalne plaće dok će dodatne pritiske stvarati i nedostatak kvalificiranih radnika u pojedinim djelatnostima. Naime, unatoč značajnom broju nezaposlenih pritiske na rast plaća može stvarati manjak radne snage. Isto tako demografska slika Hrvatske uz pojačano iseljavanje radno sposobnog stanovništva dovela je do smanjenog priljeva stanovništva u radnu dob. Time je smanjen pritisak ponude na tržištu rada što ujedno povećava pritisak na rast plaća. Naposljetku, rast plaća uz povoljna očekivanja posredno će povoljno utjecati i na osobnu potrošnju kao najznačajniju sastavnicu BDP-a, odnosno na ukupan gospodarski rast.