Strani ulagači upozoravaju na dva ključna razvojna ograničenja

Ponuda rada u Hrvatskoj je skučena, a obrazovanje nije prilagođeno gospodarstvu koje može stvarati visoku dodanu vrijednost. U području regulative i učinkovitosti javne administracije potreban je veliki kvalitativni iskorak

35
Bijela knjiga 2024 FICC
Burak Baykan, predsjednik Udruženja stranih ulagača, američka veleposlanica u Hrvatskoj Nathalie Rayes i Tomislav Šlat, glavni tajnik Udruženja [Izvor: FICC]

Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) predstavilo je sedmo izdanje Bijele knjige 2024. „Konkurentnost Hrvatske nakon dovršetka procesa europskih integracija: Novo poglavlje“.

Predsjednik udruge Burak Baykan je prilikom predstavljanja dokumenta istaknuo da ovogodišnje izdanje i preporuke dolaze u posebnom trenutku. Ulaskom u europodručje i Schengen, Hrvatska je zaključila svoj put europskih integracija, a predstojeće pristupanje OECD-u jedinstvena je prigoda za otvaranje novog poglavlja gospodarskog razvoja.

“Hrvatskoj trebaju politike i mjere za unaprjeđenje poslovnog okruženja i privlačenje velikih investicija koje će povećati konkurentnost i produktivnost. Na temelju našeg poslovnog iskustva u Hrvatskoj i drugim državama, čvrsto vjerujemo da Hrvatska u doglednoj budućnosti može postati jedna od najatraktivnijih investicijskih destinacija”, istaknuo je Baykan.

FICC je u svom najnovijem pogledu na trenutno okruženje za strana ulaganja u Hrvatskoj identificiralo dva ključna razvojna ograničenja koja predstavljaju izraženu prepreku rastu produktivnosti i konvergenciji.

Prvo, ponuda rada je skučena, a obrazovanje nije prilagođeno gospodarstvu koje može stvarati visoku dodanu vrijednost – visoku produktivnost i plaće po zaposlenom. Drugo, u području kvalitete regulative i učinkovitosti javne administracije potreban je veliki iskorak kako bi se administrativni procesi prilagodili standardima razvijenih europskih država kroz sveobuhvatnu digitalizaciju. U dokumentu su, osim ključnih izazova, predstavljene i 43 preporuke za otklanjanje ograničenja u navedenim područjima.

“Premda je Hrvatska dovršila svoj put europskih integracija, još uvijek zaostajemo za drugim malim, otvorenim i razvijenijim europskim državama, od Slovenije i Češke do Danske i Irske. Stoga nam je potreban novi, ambiciozno postavljen nacionalni razvojni cilj uz koji ćemo dostići 90% prosječne razine realnog dohotka po stanovniku Europske unije. No, da bi se to postiglo, Hrvatska mora ući u elitnu skupinu 25 najprivlačnijih investicijskih destinacija na svijetu i zaslužiti kreditni rejting A+ do kraja ovog desetljeća”, naveo je ekonomski analitičar Velimir Šonje, urednik ovogodišnjeg izdanja Bijele knjige 2024.

Politike koje će osigurati takav ulagački okvir omogućit će povećanje investicija u industriju, poljoprivredu, energetiku, infrastrukturu i time ubrzanje gospodarskog rasta, a poduzeća u vlasništvu inozemnih ulagača u tome imaju važnu ulogu. Ona već sada, s udjelom u ukupnoj zaposlenosti od oko 20%, ostvaruju iznad proporcionalne doprinose svojim udjelima u investicijama i dodanoj vrijednosti iznad 30%, te osobito u rastu izvoza oko 50%, pri čemu isplaćuju u prosjeku za toliko veće plaće od prosjeka svih značajnih hrvatskih poduzeća.

“Predstojeće pristupanje Hrvatske OECD-u i vrhunac korištenja EU sredstava vraćaju poticanje značajnih privatnih investicija u središte pažnje. One su ključni zamašnjak koji može osigurati dugoročan rast produktivnosti i konvergenciju životnog standarda prema prosjeku Europske unije“, kazao je glavni tajnik Udruženja Tomislav Šlat.

Kako ističu u Udruženju, prijedloge ne vide kao gotov paket koji sugeriraju prihvatiti, već kao podlogu za širu raspravu o politikama iduće hrvatske vlade o čemu će ovisiti gospodarski i širi društveni razvitak Hrvatske u dugom roku nakon što prođe aktualni val velikog priljeva europskih sredstava.

Bijela knjiga izlazi od 2013. i prvi je dokument takve vrste u kojem članovi Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj daju svoj pogled na trenutno okruženje za strana ulaganja te konstruktivne preporuke koje potiču pozitivne promjene u hrvatskom poslovnom okruženju.