Bojkot potrošača u petak, 24. siječnja, bio je uspješan ako gledamo broj fiskaliziranih računa i njihov iznos.
U trgovinama nije bilo gužvi ni redova na blagajnama, a parkirališta ispred trgovačkih centara bila su prazna.
Prema podacima Porezne uprave u maloprodajnoj djelatnosti u petak je u sustavu fiskalizacije evidentirano 44 posto manje računa u odnosu na tjedan dana ranije, dok je iznos fiskaliziranih računa u maloprodaji bio manji za 53 posto. Fiskalizirao je 2.081.506 računa u ukupnom iznosu 28.604.251,58 eura.
U petak 17. siječnja ukupno je fiskalizirano 3.697.571 računa u ukupnom iznosu 60.565.083,41 eura.
Ukupno je u sustavu fiskalizacije (u svim djelatnostima) u petak, 24. siječnja, zabilježeno 29 posto računa manje nego prethodnog petka (17. siječnja), dok je iznos računa bio manji za 36 posto.
U petak 24. siječnja evidentirano je 5.096.083 računa u ukupnom iznosu 78.373.051,19 eura, dok je u petak 17. sječnja fiskalizirano 7.195.480 računa u ukupnom iznosu 121.898.234,32 eura.
Subota na uobičajenoj razini
Porezna uprava objavila je i podatke iz sustava fiskalizacije za subotu, 25.siječnja, i usporedila ih je s rezultatima za 18. siječnja 2025. i 20. siječnja 2024. od 0:00 do 16:00 sati. Usporedba pokazuje da se promet s petka nije prelio na subotu.
U subotu, 25. siječnja, od 00:00 sati do 16:00 sati ukupno su fiskalizirana 2.515.832 računa, u iznosu od 46.600.830,71 eura, dok je u subotu 18. sječnja u istom razdoblju u sustavu fiskalizacije evidentirano 2.466.192 računa u iznosu od 48.297.590,66 eura.
Na usporedivi dan prije otprilike godinu dana, u subotu, 20. siječnja 2024. godine, od 00:00 sati do 16:00 sati u sustavu fiskalizacije zabičježeno je 2.305.858 računa, u ukupnom iznosu od 41.512.760,29 eura.
Iz podataka je vidljivo da je broj računa u subotu 25. siječnja u razdoblju 00:00 – 16:00 sati u odnosu na subotu 18. siječnja u istom razdoblju veći za 2 posto dok je iznos računa manji za 4 posto. Usporedba podataka za subotu 25. siječnja 2025. sa podacima za subotu 10. siječnja 2024. u razdoblju od 0:00 – 16:00 sati pokazuju da je broj računa ove subote bio veći za 9 posto, a iznos računa za 12 posto.
Hoće li trgovci reagirati na poruku koju su im poslali potrošači tek ćemo vidjeti.
Što dalje?
“Što će se dogoditi u budućnosti znat ćemo nakon što analizramo rezultate jučarašnjeg bojkota”, rekao je za Hrvatski radio Josip Kelemen s platforme “Halo, inspektore” koja je inicirala bojkot. Razmišlja se o bojkotu jednog po jednog trgovačkog lanca na dulje razdoblje, na deset do 15 dana.
“Nakon ovog općeg bojkota kao znaka upozorenja, sljedeća faza bi mogla biti nešto što ćemo dogovoriti nakon analize bojkota. To može biti bojkot svih trgovačkih lanaca, bojkot pojedinog trgovačkog centra i to kroz više dana, to može biti bojkot više proozvoda u isto vrijeme, ili neka sasvim treća ili četvrta odluka”, razlaže Kelemen. “Trebamo analizirati koji bi to trgovački lanci mogli doći u obzir, hoće li to biti svi ili pojedini; domaći ili strani; koji su proizvodi u pitanju ako ćemo ih bojkotirati, i u konačnici – kako ćemo utjecati na inicijativu glede smanjivanja PDV-a na pojedine proizvode.”
“Potrošači će sami odlučiti”, poručio je Kelemen.
Hrvoje Stojić: Država je prihodom od PDV-a financirala povišice u javnom sektoru
“Bojkot trgovina je situacija u kojoj svi gubimo, ne samo trgovački lanci”, kaže pak za Hrvatski radio glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.
“Sektor trgovine zapošljava 200 tisuća ljudi, domaća prehrambena industrija još oko 20 tisuća ljudi; prehrambena industrija i trgovinski sektor su važna potpora našem turizmu gdje radi još dvjestotinjak tisuća ljudi. Od prihoda od PDV-a koji je na razini 19 posto BDP-a se između ostaloga financiraju rashodi na razini sreedišnej države.
Nemojmo biti licemjerni: država je ubiranjem puno višeg PDV-a financirala prošlogodšnje povišice u javnom sektoru. Mi smo relativno malo tržište: Talijana ima više od 50 milijuna i oni puno lakše mogu skalirati nižu cijenu. Tamo veleprodajna cijena može biti niža nego što je na hrvatskom tržištu”, razlaže Stojić.
Hrvati pohrlili u šoping preko granice
Ok, Talijanima je lakše skalirati cijene jer ih je više od 50 milijuna. Slovenaca je nešto više od dva milijuna, još uvijek ih je manje nego Hrvata, pa su ipak mnogi hrvatski potrošači u subotu “potegnuli” u kupnju u Deželu.
Novinari RTL-a su na parkiralištu jednog trgovačkog centra u Brežicama, udaljenima svega 40-ak kilometara od Zagreba, zatekli dva puna parkinga automobila sa zagrebačkim registarskim tablicama.
