Na konferenciji Cestovni teretni prijevoz 2030: troškovi, održivost, elektrifikacija, koja se u organizaciji tvrtke Business Media Croatia i magazina Logistika&Prijevozi održala u utorak, 13. svibnja, u Zagrebu, razgovaralo se o budućnosti cestovnog teretnog prijevoza.
Više od sto sudionika – prijevoznici, logistički operateri, predstavnici industrije i energetskog sektora, donositelji odluka te regulatori – otvoreno su raspravljali o ključnim pitanjima vezanima za trenutačnu situaciju u cestovnom prijevozu, ali i mnogobrojnim izazovima koji ovaj sektor očekuju u budućnosti. Bilo je tu razgovora, između ostalog, i o rastućim troškovima i operativnim izazovima, cestarinama i carinskim procedurama, zakonodavnim promjenama, nadolazećoj zelenoj tranziciji i elektrifikaciji vozila, te aktualnom pitanju nedostatka radne snage.
Rast u sektoru cestovnog teretnog prijevoza i dalje se, unatoč brojnim izazovima, nastavlja, ali postaje sve skuplji i operativno složeniji.
U takvom okruženju produktivnost će postati važnija od samog rasta, a konkurentsku prednost imat će oni koji se najuspješnije prilagođavaju promjenama. To se čini ponajprije kroz aktivno upravljanje troškovima, stabilnu bazu vozača, dugoročne odnose s klijentima, dobru regulativu te uspješnu digitalnu transformaciju poslovanja, glavna je poruka s Konferencije.
Održivost poslovnih modela
Konferenciju je otvorio državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić. U uvodnom je govoru istaknuo kako se cestovni prijevoz nalazi u razdoblju u kojem se istodobno suočava s više dubokih i međusobno povezanih promjena.
“Troškovi poslovanja kontinuirano rastu, dok regulatorni okvir koji dolazi iz Europe postaje sve složeniji. Posebno se to osjeti u područjima digitalizacije i dekarbonizacije. U takvom okruženju prijevoznici nisu više samo pred izazovom prilagodbe, nego i pred pitanjem održivosti vlastitih poslovnih modela. Stoga je važno o tim temama govoriti otvoreno i bez zadrške”, poručio je Mihotić.
Osvrnuo se i na ulogu institucija u stvaranju uvjeta za dugoročni razvoj sektora. “U svjetlu navedenih promjena i izazova, uloga institucija je osigurati stabilan i predvidiv okvir koji će omogućiti daljnji razvoj sektora, uz postizanje ravnoteže između gospodarske konkurentnosti, sigurnosti i ciljeva održivog razvoja”, upozorio je.
Potpora države kroz krizne mjere
Vlada je, naglasio je Mihotić, prepoznala postojeće izazove i poduzela niz mjera kao odgovor na ekonomsku i gospodarsku krizu, uključujući ograničavanje trošarina na dizelska goriva. Za autobusne prijevoznike uvedena je i nadoknada dijela trošarine u iznosu od 0,16 eura po litri, što predstavlja izravnu potporu sustavu kako bi se održala stabilnost cijena i omogućio opstanak poslovanja.
Ukazao je i na potrebu za daljnjim unaprjeđenjem infrastrukture, digitalizacijom administrativnih procesa i pojednostavljenjem procedura koje utječu na poslovanje prijevoznika.
“Kvalitetna rješenja ne mogu se oblikovati isključivo institucionalno, već i kroz aktivnu suradnju sa sektorom. Ovakve konferencije su iznimno vrijedne, jer omogućuju izravan dijalog između industrije, struke i institucija te stvaraju prostor za razmjenu iskustava i konkretnih prijedloga”, kazao je državni tajnik Mihotić.
Govoreći o budućnosti sektora, naglasio je kako se cestovni teretni prijevoz nalazi pred razdobljem prilagodbe, ali i novih prilika – prilika za modernizaciju, jačanje otpornosti te stvaranje konkurentnog, učinkovitog i održivog prometnog sustava koji će pratiti potrebe gospodarstva i društva u uvjetima ubrzanih promjena u godinama koje dolaze.
Četiri faktora koja utječu na poslovanje
U hrvatskom teretnom prijevozu dominantan je cestovni promet. Osvrt na ekonomske pokazatelje u sektoru dao je Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca.
“Tržište sve više traži bržu isporuku robe, kraće rute i veću učinkovitost, dok količina robe istodobno raste. Upravo je to jedan od najvećih izazova modernog transportnog sektora”, naglasio je Odrčić.
U svom izlaganju naveo je četiri ključna faktora koja snažno utječu na poslovanje i konkurentnost u sektoru cestovnog prijevoza. Prvi su svakako energenti: problem nije samo visoka cijena goriva, već i nepredvidivost pa tako i teže ugovaranje cijena. Drugi radna snaga tj. kronični nedostatak vozača i sve viša starosna dob uz povećanje troškova. Treći je regulativa – novi EU propisi koji će zahtijevati veću administraciju, a jačat će kontrolu i nadzor. I kao četvrti – opskrbni lanci – koji u većoj krizi postaju nestabilniji s promjenjivim rokovima isporuka.
Odrčić je napomenuo da Hrvatska ima važnu stratešku prometnu poziciju jer jedina uz Njemačku sudjeluje na sva četiri TEN-T koridora, te istaknuo da trenutačno u Europi nedostaje gotovo pola milijuna vozača kamiona.
E-deklaracije još nedovoljno iskorišten alat
Pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Republike Hrvatske Bosiljko Zlopaša govorio je o tome kako se međunarodnu robnu razmjenu može učiniti bržom i jeftinijom i što sve carinska uprava čini kako bi olakšala prekograničnu robnu trgovinu.
Smatra da je već učinjen velik iskorak od papirnatih do elektroničkih carinskih deklaracija, a kroz novi IT sustav omogućena je digitalizacija, standardizacija i modernizacija carinskih postupaka u EU te ubrzanje carinskih procedura, kao i carinski nadzor nad robom u realnom vremenu.
“E-deklaracije moguće je podnijeti i do 30 dana prije dolaska robe na carinu. Time se omogućava znatno kraće zadržavanje robe na graničnim prijelazima, a time i ubrzava proces, no u praksi se ta mogućnost još uvijek nedovoljno koristi”, kazao je Zlopaša govoreći o pojednostavnjenim carinskim postupcima.
Istodobno, sustav je opterećen velikim brojem propisa i regulatornom složenošću. Dodatni izazov predstavljaju i razlike u primjeni istih pravila među državama članicama EU-a.
Beskontaktni sustav naplate cestarine
Nova mjera uvođenje beskontaktnog sustava naplate na državnim cestama, koja će biti u primjeni od 1. ožujka 2027. godine, izazvala je najveći interes među sudionicima.
Državni tajnik Mihotić pojasnio je da uvođenje naplate na državnim cestama ima cilj preusmjeriti teretni promet s lokalnih i državnih cesta na autoceste.
“Time se želi smanjiti prolazak kamiona kroz naseljena mjesta. To predstavlja i ekološki i sigurnosni problem. Autoceste su projektirane za veće prometno opterećenje te omogućuju sigurniji i učinkovitiji protok prometa bez negativnih utjecaja na lokalne zajednice”, istaknuo je Mihotić.
Prijevoznici su pak upozorili da se svako povećanje cestarina negativno odražava na njihovo poslovanje te im smanjuje već ionako male marže.
Prijevoznici traže veću podršku
Prvi dio konferencije završio je panel raspravom o tome kako se prijevoznici i operateri u praksi nose s rastom troškova i regulativom u transportu na kojoj su, uz Tomislava Mihotića, sudjelovali direktorica prodaje RALU logistike (HUP) Nataša Rozić, Branko Trstenjački i Darko Vukadinović iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika te Mart Dekleva, direktor tvrtke DKV Mobility. Raspravu je moderirala glavna urednica magazina Logistika&Prijevozi Đurđica Klancir.
Trstenjački je upozorio da su troškovi prijevoza značajno porasli zbog skupljeg goriva, viših cestarina i skupljih servisa, uz dodatni problem velikog nedostatka vozača i ovisnosti o stranim radnicima. Istaknuto je i da europski Paket mobilnosti te domaći propisi o stranim radnicima dodatno opterećuju prijevoznike, dok državne mjere i naknade nisu dovoljno poticajne za radnike u sektoru.
Prijevoznici smatraju da država ne pruža dovoljnu podršku sektoru, što dodatno otežava privlačenje i zadržavanje radnika. Primjerice, dnevnica za domaći prijevoz od 30 eura najniža je u Europi, niža nego u Srbiji, BiH ili Albaniji.
Rozić pak najveći prostor za povećanje učinkovitosti bez kompromisa na kvaliteti usluge i sigurnosti vidi kroz tehnologiju, odnosno digitalizaciju, bolje planiranje ruta, smanjenje praznih kilometara i učinkovitije upravljanje flotom.
Isto je potvrdio i Dekleva koja prijevoznicima nudi optimizaciju i kontrolu troškova flote kroz digitalne alate.
Zapošljavanje stranih radnika kao nužnost
U nastavku konferencije govorilo se o zapošljavanju stranih radnika u sektoru transporta, starosti voznog parka, elektrifikaciji te ekološkim i sigurnosnim izazovima cestovnog prometa.
Zapošljavanje stranih vozača u Hrvatskoj nužno je zbog tržišnih potreba, ali mora biti provedeno kroz strogo definiran, administrativno kontroliran i sigurnosno nadziran sustav. Na to su upozorili Irena Kalanj iz Sektora za strance i vize u Ravnateljstvu policije te pomoćnik voditelja Službe za susjedne zemlje Denis Kukec. Govorili su i o novostima Zakona o strancima, između ostalog i o mogućnosti da poslodavac za radnike zatraži radnu dozvolu na tri godine, a ne jednu.
Elektrifikacija teretnog prometa kao dugoročna neizbježnost
Goran Košir, voditelj tehničkog odjela iz Centra za vozila Hrvatske, istaknuo je podatak da Hrvatska ima jedan od najstarijih voznih parkova u EU.
“Značajan udio vozila stariji je od deset godina, a problem je posebno izražen kod kamiona i teških teretnih vozila”, kazao je Košir.
Uroš Debelak iz tvrtke Scania govorio je o razlozima zašto se električni kamioni teško probijaju do voznih parkove prijevoznika i logističara, no, kako kaže – taj proces je neizbježan.
