Gordana Deranja političarima: Ostavite se jeftinog populizma i primite se posla

Poslodavci su na Danu poduzetnika pohvalili Vladu za dosadašnje porezne reforme i rast kreditnog rejtinga, ali upozorili su da to nije dovoljno. Strukturne reforme se još uvijek ne provode

u 6:59 Zadnja izmjena: 11.06.2019 u 14:55
59
Dan poduzetnika 2019. - Gordana Deranja
Predsjednica HUP-a Gordna Deranja na Danu poduzetnika 2019-

Dan poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca u zagrebačkom hotelu Westin okupio je ove godine oko 600 poduzetnika i poslodavaca, predstavnika gospodarske zajednice te ostalih uzvanika.

Središnja tema ovogodišnjeg Dana poduzetnika naziva “Hrvatska-država inovacije ili improvizacije?“ bile su inovacije i kreativnost u poslovanju koje otvaraju mogućnost za podizanje produktivnosti i rasta kompanija.

U uvodnom izlaganju predsjednica HUP-a Gordana Deranja pohvalila je Vladu za poreznu reformu i stabilizaciju javnih financija što je dovelo do rasta BDP-a od 3,8 posto i podizanja kreditnog rejtinga, no upozorila je da se strukturne reforme i dalje ne provode.

>>Iznos poreza i doprinosa izražen postotkom BDP-a raste

“Pomaci koje je Vlada napravila u smjeru poreznog rasterećenja građana i poslodavaca itekako su se isplatili i donijeli su neke pozitivne promjene. l Vlada ze te dobre pomake zaslužuje čestitke. No, to nije dovoljno, sanjali smo puno više”, rekla je predsjednica HUP-a.

Političarima je poručila: “Kada previše ljudi da lažna obećanja, riječi gube značenje. Budite odgovorni, ostavite se jeftinog populizma i primite se posla”.

“Strukturne reforme je moguće provesti ako bude više odgovornosti. Ako sve političke opcije, pa i svi akteri na javnoj sceni, konačno počnu razmišljati o tome što je interes ove zemlje, a ne samo njihov vlastiti. Ako počnu razmišljati što će s nama biti sutra, a ne smo danas, zaključila je Gordana Deranja.

Nastavak poreznih rasterećenja

Ministar financija Zdravko Marić pohvalio se rastom BDP-a, boljim kreditnim rejtingom te poreznom reformom. “Unatoč činjenici da su stope rasta u ovom trenutku nešto niže nego što su bile u našoj recentnoj prošlosti, one su na puno zdravijim temeljima”, istaknuo je ministar Marić. Najavio je da će Vlada nastaviti s poreznim rasterećenjem, ali nije govorio o konkretnim potezima.

“Kao što je uobičajeno u ovo doba godine, idućih dana ćemo sjesti i analizirati efekte mjera koje su do sada provedene i sukladno tome radit ćemo dizajn idućih mjera”, rekao je Marić.

Direktor HUP-a Davor Majetić rekao je pak kako poslodavci očekuju da se “prije svega ukine porezna stopa od 36 posto” te da se poveća neoporezivi dio plaće.

Skupu se obratila i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović koja se također založila za daljnje porezno rasterećenje i povećanje neto plaća.

“Neprestance ponavljam kada gledamo na poreze: jeftiniji rad za poslodavca, skuplji za radnika. Manji porezi, manja davanja državi, više ulaganja u rad naših ljudi. I na tome ću ustrajati”, poručila je predsjednica.

Zaostajemo po inovacijama

Lucija Vidiš Roić iz Boston Consulting Group predstavila je istraživanje o najinovativnijim kompanijama i trendovima koje ih prate, s naglaskom na umjetnu inteligenciju.

Prema posljednjem istraživanju 30 posto ispitanika očekuje da će umjetna inteligencija najviše utjecati na njihovo poslovanje u idućih 3-5 godina. Najinovativnije svjetske kompanije znatno ulaže u umjetnu inteligenciju u određenom segmentu svog poslovanja.

Kao primjere u Hrvatskoj Vidiš Roić istaknula je Atlantic Grupu koja je kroz partnerstvo s hrvatskom kompanijom Gideon Brothers uvela robote u svoj najnoviji logistički centar gdje pomoću metoda dubinskog učenja i stereoskopskim kamera generira novu generaciju robotskog vida, koja je jednako pouzdana a jeftinija od postojećih sustava. Isto tako, Rimac Automobili koriste umjetnu inteligenciju kako bi vožnju učinili kvalitetnijom.

No, Hrvatska je na začelju Europe po pitanju inovativnosti, pokazuje Bloombergov indeks inovativnosti 2019. U Europskoj uniji iza nas je samo Cipar. Usporedba sa susjednom Slovenijom, koja ima upola manje stanovnika od Hrvatske, pokazuje da je lani u Sloveniji registrirano 99 patenata, a u Hrvatskoj samo 14.

Lucija Vidiš Roić navele je i primjere zemalja koje su poduzele mjere kako bi osnažile inovativnost. Tako je Češka privukla investicije automobilske industrije stabilnom investicijskom klimom, Njemačka kroz mrežu klastera i inkubatora povezuje poduzeća i sveučilišta, a Danska je razvila “flexicurity“, fleksibilni model rada koji pruža sigurnost u tranziciji s jednog posla na drugi.