Dug bolnica prema veledrogerijama premašio 760 milijuna eura

Ukupni dug bolnica prema veledrogerijama krajem kolovoza premašio je 760 milijuna eura, što je povećanje od više od 200 milijuna eura u odnosu na kraj 2024. godine. Dug raste prosječnom dinamikom od 40 milijuna eura mjesečno, što ozbiljno ugrožava sigurnost opskrbe lijekovima i financijsku stabilnost zdravstvenog sustava, upozorava Hrvatska udruga poslodovaca (HUP) u najnovijem izdanju svoje publikacije HUP fokus glavnog ekonomista.

Ovaj problem hrvatski zdravstveni sustav vuče desetljećima. Kada bolnice kasne s plaćanjima, trošak se prenosi na distributere – veledrogerije – no stvarna odgovornost leži na državi. Premda dug formalno nije iskazan kao javni dug, njegovo uključivanje bi, prema procjenama, povećalo udio javnog duga u BDP-u na kraju 2024. godine sa 57,6 posto na 58,2 posto.

Distributeri pod pritiskom

Prema podacima FINA-e za 2024., potraživanja veledrogerija čine gotovo 17 posto njihovih ukupnih prihoda, pri čemu se dvije trećine odnose na dugove bolnica. Ukupni dug premašuje četverostruki iznos EBITDA sektora, dok je uobičajeni raspon prihvatljive zaduženosti u trgovini i distribuciji lijekova između 2,5 i 3,5 puta EBITDA.

S obzirom na takvu izloženost, banke sve teže odobravaju financiranje, što dodatno destabilizira lanac opskrbe lijekovima.

Situaciju dodatno otežava višegodišnje administrativno snižavanje cijena lijekova, zbog čega proizvođači i distributeri ne mogu pokriti rastuće troškove. Broj dobavljača se smanjuje, a nestašice osnovnih lijekova postaju sve češće. To više nije iznimka, već sistemska posljedica neodrživog modela.

Kad pojedini lijekovi nestanu s tržišta, zdravstveni sustav prisiljen je koristiti skuplje terapije ili posezati za interventnim uvozom, često po višim cijenama, što dodatno opterećuje proračun.

Kako do dugoročno održivog sustava

Ukupna potrošnja na usluge javnog zdravstva u Hrvatskoj je iznad prosjeka EU (7.8% prema 7.3% BDP-a) i dodatno će rasti kroz ulaganja u tehnologije i kompetencije zaposlenih, kao i učinkovitu preventivu. Kako bismo izbjegli rast duga veledrogerijama i gomilanje neplaćenih računa za lijekove, apsolutni je imperativ efikasnije upravljanje sredstvima u javnom zdravstvu kroz optimizaciju mreže bolnica, javnu nabavu, redukciju duple dijagnostike, kao i jačanje fokusa na ishod liječenja kao najboljem alatu kontrole troškova i kvalitete, navodi se u analizi.

Prema relevantnim procjenama, rashodi bi se boljim upravljanjem i reformama mogli smanjiti za 20-40 posto.

Ako želimo stabilan i dugoročno održiv zdravstveni sustav te sigurnu opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima, potrebne su promjene na nekoliko razina, poručuju iz HUP-a:

• Izraditi realne planove potrošnje u javnom zdravstvu uz odgovarajuće planove financiranja;
• Osigurati u proračunu realno potrebna financijska sredstva bolničkom sustavu jer financijski neodrživ sustav neprestano generira nove dugove, u prosjeku gotovo 40 milijuna eura mjesečno;
• Svesti rokove plaćanja svih zdravstvenih ustanova u zakonske rokove. Državne ustanove trebaju biti pozitivan primjer poštivanja zakonskih propisa i financijske discipline;
• Uskladiti cijene lijekova i medicinskih pomagala s inflatornim učincima- cijene moraju pratiti inflaciju i jasno definirane kriterije, uz skraćenje administrativnih procedura;
• Omogućiti usklađivanje cijena lijekova i medicinskih proizvoda sukladno inflaciji u ugovorima o javnoj nabavi čije vrijeme trajanja je duže od godine dana.

S obzirom na planirani proračunski deficit od oko 2,5 posto BDP-a, država će se neminovno morati zadužiti kako bi podmirila ove obveze.

Veledrogerije predstavljaju ključnu kariku zdravstvenog sustava, a narušavanjem njihove likvidnosti dovodi se u pitanje dostupnost lijekova i zdravstvena skrb za pacijente, poručuju iz HUP-a.