potrošačka klima
[Izvor: Pixabay]

Devet je mjeseci otkako je euro postao službena valuta u Republici Hrvatskoj. Agencija Improve nastavlja kroz svoja istraživanja dugoročno pratiti potrošačku i ekonomsku klimu te promjene i trendove nakon uvođenja nove valute i ulaska u Schengenski prostor.

U prethodnom kvartalu očekivanja građana bila su znatno optimističnija i u pogledu gospodarskih kretanja i potrošnje kućanstva. Uočeni su brojni pozitivni trendovi, od porasta optimizma kada je riječ o financijskom stanju kućanstva do pozitivnih očekivanja o gospodarskim kretanjima.

No, čini se da sa završetkom turističke sezone ulazimo u sivu jesen.

Dok je indeks potrošačke klime na istoj razini u odnosu na prethodni kvartal, posljednje istraživanje pokazalo je znatan pad indeksa ekonomske klime (-5pp). Znatno više građana očekuje lošije gospodarsko stanje zemlje i porast nezaposlenosti

Čak 62 posto ispitanika očekuje lošije gospodarsko stanje zemlje, što je čak 12 postotnih bodova više u odnosu na prethodni kvartal.

Više je i onih koji očekuju veću nezaposlenost u nadolazećem razdoblju. Negativnijim prognozama skloniji su mladi u dobi 25 i 34 godine – gotovo svaki drugi u toj dobnoj skupini procjenjuje da će u sljedećih godinu dana porasti udio nezaposlenih.

Na hrvatskom tržištu rada imamo velik broj stranih radnika, većinom zaposlenih u građevinskim i uslužnim djelatnostima. Do kraja godine očekuje se 150.000 radnih dozvola za strance. S jedne strane, suočavamo se s iseljavanjem hrvatskog stanovništva, a s druge strane s useljavanjem velikog broja stranaca, naročito iz azijskih zemalja. Svima je jasno da bez dovoljno radne snage nema niti gospodarskog rasta. Je li pozitivan migracijski saldo odnosno veći broj useljenih nego iseljenih, rješenje problema? Zašto se naši građani, naročito mladi, boje nezaposlenosti?

Iako su mladi optimističniji u procjeni financijskog stanja njihovog kućanstva, upravo su oni ti koji imaju najveći pad u procjenama u odnosu na prethodni kvartal. S druge strane, u najstarijoj dobnoj skupini (iznad 65 godina) bilježi se najveći pad u procjeni sveukupne potrošnje za njihovo kućanstvo.

Mlađi su optimističniji u pogledu financijskog stanja kućanstva i veće potrošnje, ali…

Veća sveukupna potrošnja temelji se na većoj inflaciji (većim cijenama proizvoda i usluga), ali i većim primanjima (rastu plaća). Međutim, ekonomska neizvjesnost dovodi do smanjivanja i odgode potrošnje.

Prosječan broj dana koji bi građani mogli podmirivati troškove života bez posudbe novaca je u stalnom porastu od početka 2022. godine. U prosjeku u 3. kvartalu iznosi 108 dana, najviše od kada mjerimo indikatore. Ipak, da rezultati nisu toliko dobri govori podatak da svaki peti građanin ne bi mogao preživjeti niti mjesec dana bez posuđivanja novca.


O istraživanju:Agencija Improve provodi istraživanje na kvartalnim razinama, na nacionalno reprezentativnim uzorcima za online populaciju stariju od 16 godina. Veličina uzorka jednog vala istraživanja je 1.000 ispitanika.