U proteklim godinama Zagreb se profilirao kao jedan od najaktivnijih gradova u širem jugoistoku Europe kada je riječ o inkluzivnim politikama i praksama koje su usmjerene na suzbijanje socijalne isključenosti i poticanje ravnopravnog sudjelovanja svih skupina stanovništva u javnom životu.
To potvrđuje i činjenica da je Grad Zagreb osvojio zlatnu nagradu za „European Capitals of Inclusion and Diversity“ za 2024. godinu, jednu od najvažnijih europskih nagrada za gradove koji sustavno razvijaju inkluzivne politike u lokalnim zajednicama.
Takvo priznanje ne predstavlja samo simbol, već reflektira niz konkretnih programa i strateških pristupa koji su učinili Zagreb gradom u kojem različiti ljudi – bez obzira na svoj identitet, socioekonomski status ili životne izazove – imaju stvarnu priliku za sudjelovanje i uključivanje.
Nekad je protiv šumova u kanalu, najbolje govoriti jezikom brojki i međunarodnih potvrda. Tako je službeno objavljeno na EU diversity webu povodom dobivanje zlatne nagrade kako je Zagreb odavno poznat po svojim progresivnim socijalnim politikama te da se posebno usredotočuje na podršku pet skupina: ženama, osobama s invaliditetom, LGBTIQ+ osobama, migrantima i Romima, kao i beskućnicima i njegovateljima u obitelji, čime veliki grad širi uključive politike.
A pogledajmo podatke koje je iznijela tada Lora Vidović, pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. Istaknula je kako je Zagreb povećao gradski proračun za osobe s invaliditetom za 80 %, s najvećim ulaganjima usmjerenima u usluge u zajednici, što je rezultiralo povećanjem broja korisnika za 240 %.
Grad Zagreb je 2022. godine pristupio Povelji mreže Eurocities /Povelja Integrirajućih gradova – Integrating Cities Charter – što je bio temelj za izradu Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova za 2023. i 2024. Jedna od mjera ovog akcijskog plana bilo je otvaranje Centra dobrodošlice (One stop shop).
Centar dobrodošlice službeno je otvoren u rujnu 2024. godine u samom centru grada (Petrinjska ulica 31) kao zajednička inicijativa Grada Zagreba i UNHCR-a Hrvatska ii predstavlja jedinstvenu kontakt točku za informiranje stranaca o njihovim pravima i obvezama, ovisno o pravnom statusu, na jednom mjestu i na jeziku koji razumiju.
U Centru za dobrodošlicu, jedinstvenom u Hrvatskoj, mogu se dobiti i sveobuhvatne informacije o pravima i dostupnim uslugama koje Grad Zagreb pruža u područjima socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, stipendiranja, učenja hrvatskog jezika, besplatne pravne pomoći, interkulturalnih programa te o drugim integracijskim aktivnostima.
Decentralizacija zdravstvenih i socijalnih usluga
Mentalno zdravlje je još jedan prioritet, ne samo zato što je Zagreb pretrpio razoran potres u ožujku 2020., tijekom epidemije koronavirusa. Taj je događaj oštetio zgrade i gradsku infrastrukturu, ostavivši stotine ljudi u oštećenim kućama. Stoga je Grad osnovao nekoliko savjetovališta za mentalno zdravlje, koja besplatno nude savjete i podršku mladima, LGBTIQ+ osobama i osobama s invaliditetom.
Posebno se izdvaja podatak da je Zagreb u posljednje dvije godine povećao i decentralizirao zdravstvene i socijalne usluge, čineći ih dostupnima diljem grada, navodeći dnevne programe za osobe s psihosocijalnim problemima, autizmom i drugim potrebama.
Iz Grada priznaju da je teško mjeriti utjecaj mjera uključivanja na korisnike, jer potražnja za uslugama premašuje raspoložive mogućnosti. Međutim, Zagreb uzima u obzir povratne informacije javnosti i uključuje korisnike u stvaranje i provedbu politika uključivanja putem otvorenih konzultacija i radionica.
Grad također blisko surađuje s relevantnim nevladinim organizacijama kako bi učio iz njihovog znanja i iskustva, kao i kako bi oblikovao politike poput socijalnog plana grada Zagreba. Zagreb je također uveo format EU-a “Lako za čitanje”, osiguravajući jasnu i dostupnu komunikaciju o politikama i odlukama Grada. Jedinstvena u Hrvatskoj, ova inicijativa pomaže osobama s intelektualnim teškoćama, starijim osobama, osobama s niskom pismenošću i migrantima koji se bore sa složenim službenim jezikom.
Financiranje je stalni izazov, unatoč tome što grad daje prioritet socijalnim ulaganjima. Redovito se provode kampanje podizanja svijesti, uključujući i na zagrebačkim kanalima društvenih medija, kako bi se prenijela poruka da je socijalno uključivanje važno i da pozitivno utječe na cijelu zajednicu. Svaki prosinac, na Dan ljudskih prava, Grad vodi kampanje o pravima i uključivanju starijih osoba.
>>Inkluzivnost i inkluzivni gradovi: Društvo u kojem nitko ne ostaje sa strane
Nagrada kao inspiracija drugima
“Hrvatsko društvo je sada uključivije, zahvaljujući politikama i programima koje provode Zagreb i drugi gradovi. Ali svi se moramo kontinuirano boriti za ljudska prava i jednakost, posebno za ranjive skupine”, istaknula je povodom nagrade Vidović. Također je naglasila još jedno lokalno postignuće u povećanju mogućnosti za sve: besplatan javni prijevoz za starije osobe i djecu.
Govoreći o gradskoj Zlatnoj nagradi za 2024. godinu, Vidović je rekla kako je to veliko priznanje za rad sadašnje administracije i dugoročnu predanost socijalno uključivim politikama.
Zagreb i sebe vidi kao zagovornika progresivne socijalne politike, dijeleći svoje znanje i iskustvo s drugima, uključujući i putem hrvatske inicijative Četiri grada.
U 2026., s novim strategijama, Zagreb će nastaviti biti svjetionik u regiji, pokazujući da inkluzija nije trošak, već investicija u budućnost.
Pogledajmo onda po čemu je to Zagreb pozicioniran po svim razinama kao prijatelj inkluzivnosti.
Socijalna zaštita, obrazovanje i pristupačnost
Programi socijalne zaštite u Zagrebu obuhvaćaju širok spektar skupina koje često ostaju marginalizirane. Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo i osobe s invaliditetom koordinira politiku socijalne skrbi, zdravstvenih usluga, potpore obiteljima u riziku, prevencije nasilja, potpore umirovljenicima i mnogih drugih područja.
Kao dio kontinuiranog planiranja, Zagreb provodi proces izrade Zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje 2026–2030., uz aktivno uključivanje građana i organizacija civilnog društva u kreiranje mjera. Strategija se fokusira na ključna područja poput pristupačnosti, zapošljavanja, obrazovanja, kulture i javnog života.
U praksi, to je već rezultiralo konkretnim iskoracima: razvoj kapaciteta za inkluziju djece s teškoćama u vrtićima i školama, povećanje stipendija za studente s invaliditetom te poboljšanja u ranoj razvojnoj podršci kroz nove centre usluga.
Inkluzivna mobilnost i javni prostor
Pristupačnost javnog prostora i transporta ključni su za inkluzivan grad, jer omogućavaju svim stanovnicima mobilnost i kontakt s javnim servisima, obrazovanjem i zapošljavanjem. Zagreb je uveo niz mjera da modernizira i otkloni barijere u javnom prijevozu – uključujući niskopodne tramvaje i autobuse s vizualnim i zvučnim pomagalima, subvencije za korisnike s invaliditetom te dodatna vozila prilagođena osobama s teškoćama.
Osim toga, gradske strategije mobilnosti uključuju analize različitih potreba korisnika javnog prijevoza, poput žena koje često koriste sustav tijekom nejednakih sati i ruta, za što se razvijaju bolja osvjetljenja, dulje radno vrijeme i dodatna sigurnosna rješenja.
Suradnja i partnerstva
Inkluzivnost u Zagrebu nije rezultat izoliranih projekata, već široke suradnje s nevladinim organizacijama i stručnim partnerima. Grad financira i podržava stotine programa koji se bave zdravljem, psihosocijalnom podrškom, beskućništvom i raznim socijalnim izazovima, koristeći princip da su lokalne inicijative i stručnost civilnog društva neophodni za sveobuhvatnu inkluziju.
Od prihvaćanja Programa za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba u prosincu 2024. do novih strategija za osobe s invaliditetom, Zagreb pokazuje da inkluzija nije samo parola, već konkretne mjere koje mijenjaju živote. Sve te inicijative, podržane EU fondovima i lokalnim proračunom, grade mostove između različitih zajednica, čineći grad otpornijim na društvene podjele.
Grad Zagreb će i novim Socijalnim planom biti posvećen stvaranju inkluzivnog društva u svim područjima života. A upravo tri riječi sadrže, među kojima je i inkluzija, temelj tog Socijalnog plana 2025. – 2027.
Na sjednici Skupštine Grada 5. prosinca 2024., Zagreb je postao prvi hrvatski grad s Programom za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba za razdoblje do kraja 2026. godine (Program Grada Zagreba za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba za razdoblje do kraja 2026. godine).
Ovaj dokument predviđa 31 mjeru, 33 aktivnosti i 8 tematskih područja Programa: informiranje i ostvarivanje prava, socijalna zaštita, zdravstvena zaštita, obrazovanje, sport i mladi, sigurnost , suzbijanje diskriminacije, govora mržnje i zločina iz mržnje, inkluzivna kultura, jačanje inkluzivnih kapaciteta i međugradska i međunarodna suradnja. Primjerice, financiraju se kampanje protiv govora mržnje, a u školama će se uvoditi edukacije o raznolikosti. Ovo je povijesni iskorak – od dosadašnjih simboličnih podrški poput Zagreb Pridea, prema sistemskoj zaštiti.
Program također uključuje podršku žrtvama nasilja i prevenciju beskućništva među mladim LGBTIQ+ osobama, s naglaskom na mentalno zdravlje i pristup zdravstvenim uslugama.
Inkluzija za osobe s invaliditetom
Paralelno, Grad razvija Zagrebačku strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2026.-2030., s prikupljanjem prijedloga od veljače 2025. Fokus je na pristupačnosti javnih površina, digitalnoj inkluziji i proširenju izvaninstitucionalnih usluga.
Od 2021. izdvajanja za inkluzivni dodatak su porasla za 280%, a korisnici su uključeni u program socijalne skrbi. Zagreb već implementira Akcijski plan Povelje integrirajućih gradova (2023.–2024.), koji osigurava univerzalni dizajn u gradnji i prometu – od rampi na trgovima do prilagođenih autobusnih linija. Te mjere ne samo da olakšavaju svakodnevni život, već i potiču zapošljavanje kroz subvencije poslodavcima.
Grad Zagreb uključuje korisnike inkluzivnog dodatka u svoj program novčanih potpora za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju.
U svom postojećem programu novčanih potpora za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama Grad Zagreb ima 18.239 korisnika, koji primaju mjesečne iznose od 26,54 eura i 50 eura, te Uskrsnicu i Božićnicu u iznosu od 50 eura. Niti jedan grad u Hrvatskoj nema ni približno ovako velik program novčanih potpora, a uključivanjem korisnika inkluzivnog dodatka, taj će broj porasti za oko 10.000 novih korisnika, ističu iz Grada.
Strategija rodne ravnopravnosti
Jedan od ključnih stupova zagrebačke inkluzivnosti jest Akcijski plan Grada Zagreba za provedbu Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini za razdoblje 2021.- 2025, koji je produžen i na 2026. godinu, čije je najnovije Izvješće o provedbi objavljeno nedavno, pokrivajući aktivnosti do 2024. godine. Provedbu koordinira Gradski ured za kulturu i civilno društvo, putem Odsjeka za promicanje ljudskih prava.
Akcijski plan izrađen je u skladu s temeljnim načelima Europske povelje s krajnjim ciljem
uključivanja perspektive ravnopravnosti spolova u sva područja djelovanja Grada Zagreba kao pružatelja usluga, uključujući područja rodno uvjetovanog nasilja, obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, skrbi o djeci i uzdržavanim osobama, kulture, sporta, urbane sigurnosti, javne nabave..
U izradi novi dokument
U tijeku su pripreme za izradu novog dokumenta u području ravnopravnosti spolova. U ovom trenutku iz Grada Zagreba navode kako još nije definirano hoće li zaštita od online nasilja biti obuhvaćena tim dokumentom.
Šira strategija raznolikosti
Inkluzivni Zagreb obuhvaća i manjine kroz Akcijski plan Grada Zagreba za 2025. – 2027. godinu za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027, koji je usmjeren na poboljšanje položaja pripadnika romske zajednice u Zagrebu smanjivanjem jaza u odnosu na većinsko stanovništvo u svim područjima te kroz Program Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova od 2026. do 2030. godine koji je usmjeren na integraciju stranaca.
Prevencija nasilja i podrška beskućnicima iz ranjivih supina pod nadležnošću je Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom
Izazovi i budućnost
Unatoč napretku, izazovi ostaju: financiranje ovisi o proračunu, a neke periferne četvrti zaostaju u pristupačnosti i edukaciji. Starije infrastrukture u kvartovima poput Britanca ili Trešnjevke zahtijevaju hitne investicije, a političke promjene na nacionalnoj razini mogle bi usporiti EU fondove.
Međutim, Zagreb može poslužiti kao model regionalnim centrima poput Rijeke ili Splita, posebno u kontekstu EU fondova za socijalnu koheziju. U svijetu u kojem se danas, uz globalne valove konzervativizma, testiraju inkluzivne politike, Zagreb drži korak naprijed kroz partnerstva s organizacijama.
Zagreb nije samo prijatelj inkluzivnosti – postaje njezin lider. Grad koji slavi raznolikost gradi jaču, ekonomski produktivniju i sretniju zajednicu za sve. U 2026., s novim strategijama, Zagreb će nastaviti biti svjetionik u regiji, pokazujući da inkluzija nije trošak, već investicija u budućnost.
Pripremili: Darko Buković / Ines Loje
Izrada i objava serijala tekstova u sklopu programskog sadržaja Zagreb prijatelj inkluzivnosti sufinanciran je potporom male vrijednosti za 2025. godinu Grada Zagreba #tekst br. 2
