Jadranska banka dobila je novu, dvočlanu Upravu. Predsjednik Uprave ja Mato Filipović, dosadašnji direktor HPB-ova Sektora poslovanja sa stanovništvom, a član Alan Herjavec, izvršni direktor Sektora upravljanja naplatom HPB-a. Zadatak nove Uprave je što brže integrirati poslovanje Jadranske banke u sustav Hrvatske poštanske banke koja je početkom srpnja postala vlasnik šibenske banke i odmah ju je dokapitalizirala sa 110 milijuna kuna. Nakon integracije Jadranska banka poslovat će pod brendom HPB-a.
Preuzimanjem Jadranske banke HPB će povećati svoj tržišni udjel za 0,4 posto te bazu klijenata za oko 10 posto. To je oko 53.500 klijenata u segmentu građanstva te 3200 klijenata u poslovnom segmentu, rekao je Mato Filipović.
“Jadranska banka u trogodišnjem razdoblju sanacije bila je ograničena u plasiranju kredita i ostalih proizvoda i usluga, tako da nam je zadatak da oživimo banku koja je tri godine praktično vegetirala, da ju pripremimo za redovno poslovanje i ispunimo sve regulatorne zahtjeve“, pojasnio je Filipović. “Rok je kratak, želja nam je to učiniti što prije, a nadamo se da će Jadranska banka do kraja godine u potpunosti biti u sustavu HPB-a.“
Bilanca Jadranske banke je oko 1,7 milijardi kuna. Od toga 1,5 milijardi čini štednja, što je znak lojalnosti klijenata bez obzira na situaciju u kojoj se banka nalazila u posljednjih nekoliko godina.
HPB će preuzimanjem Jadranske banke dobiti snažan regionalni centar u Šibensko-kninskoj županiji, na razini centara u Splitu, Osijeku i Zagrebu.
Filipović je istaknuo odgovornost prema zaposlenicima i klijentima. “Svi radnici imaju budućnost, iako je neminovno da će doći do racionalizacije i optimizacije. Tako je u svakoj kreditnoj instituciji, pa i u HPB-u. Nastojat ćemo maksimalni zaštititi svako radno mjesto, a eventualni višak će se rješavati prirodnim tijekom i eventualnim otpremninama.“
Filipović: Kvalitetnim uslugama zadržat ćemo klijente
U HPB-u ne očekuju značajan odljev klijenata zbog promjene imena. “Maksimalno ćemo se posvetiti klijentima, pripremit ćemo dobre proizvode i usluge. HPB je pokazao da to može: prije dvije godina prvi smo krenuli s kunskim kreditima kako bi zadržali klijente, pa s fiksnim kamatnim stopama, spustili smo kamatne stope i potaknuli konkurenciju da to učini. Svjesni smo društveno korisne uloge koju imamo i tu misiju nastavit ćemo i u Šibeniku, tako da ne strahujemo od eventualne nelojalnosti klijenata“, obrazložio je predsjednik uprave Jadranske banke.
“Jadransku banku nismo kupili da samo zadržimo klijente, nego zato što očekujemo rast“, istaknuo je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a.
“Svjesni smo da gubitak imena Jadranska banka neće biti prihvaćen s oduševljenjem, ali mi smo hrvatska banka, poboljšat ćemo kvalitetu usluge, ponudit ćemo bolje proizvode i na tome temeljimo vjeru da ćemo rasti“, dodao je Vuić.
Mladen Mrvelj, član Uprave HPB-a zadužen za informatiku, rekao je da je u tijeku analiza stanja i mapiranje u Jadranskoj banci kako bi se cijeli sustav prebacio na rješenje koje primjenjuje HPB. Posla, kaže, ima dosta, a prema inicijalnim planovima predviđena su po dva mjeseca za analizu, mapiranje te implementaciju i testiranje.
“Važno nam je sve izvesti bez grešaka i propusta. Broj klijenata nije velik, ali podatke treba pregledati, testirati i onda na ispravan način učitati u naš sustav“, tumači Mrvelj. U najpesimističnijem slučaju, ako iskrsne neočekivani problem, sve bi trebalo biti do ožujka iduće godine.
“Sustav Jadranske banke bit će u funkciji još neko vrijeme – šest mjeseci, godinu dana, koliko god nam bude trebalo kako bismo se mogli korigirati ako iskrsne neki problem. U svakom slučaju, klijenti će na kraju osjetiti kvalitetniju uslugu i iskusiti bolje proizvode“, poručio je Mrvelj.
Povratak profitabilnosti
Istom prilikom predstavljeni su i rezultati HPB-a u ovoj godini. Prvo polugodište 2018. označava povratak HPB–a trendovima profitabilnosti koje su postavili u 2015. i 2016. godini, istaknuo je David Tomašek, direktor Ureda za strateški razvoj HPB-a. Banka je, naime, u prvih šest mjeseci ostvarila 94,4 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja.
“U strukturi tog rezultata vidi se pad operativne dobiti Na tome ćemo raditi u idućem razdoblju, nakon što se izvrši prilagodba novoj bankarskoj regulativi“, upozorio je Tomašek.
“Ponosni smo da smo uspjeli nastaviti s rastom kreditiranja u svim segmentima”, nastavio je novi direktor Sektora za strateška planiranja, “Krediti građanstvu rasli su po stopi od 4,5 posto, a u porastu su i krediti gospodarstvu, čak nešto značajnije, tako da je HPB u tom segmentu dosegnuo tržišni udjel od 6 posto.” Tomašek je naglasio da podjednako rastu krediti u segmentu malih i srednjih poduzetnika i u segmentu velikih poduzeća.
Rast kredita utemeljen je na nešto sporijem, ali stabilnom rastu depozita.
Ciljani tržišni udjel 10 do 15 posto
Predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić rekao je da će se banka u predstojećem razdoblju fokusirati na tri prioriteta: što brže pripajanje Jadranske banke, poboljšanje operativnog rezultata te poboljšanje kvalitete i brzine usluga, što ide na dobrobit klijenata, ali i dioničara kroz povećanje vrijednosti banke. “Kada završe započeti projekti, uključujući pripajanje Jadranske banke, bit će bolji i operativni rezultat.”
Osvrnuo se i na moguća daljnja preuzimanja: “Od početka mandata vjerujemo da bi HPB trebao biti barem dva puta veći nego što jest, da bi njegov tržišni udjel trebao biti minimalno 10 posto kako bismo bili profitabilniji zahvaljujući ekonomiji razmjera ii da bismo mogli biti aktivniji sudionik na tržištu, a ne samo pratiti velike. Ciljani tržišni udjel nam je 10 do 15 posto, a planiramo ga ostvariti kombinacijom organskog rasta i akvizicija“.
“Ovo je naša prva akvizicija i ona za nas ima značenje s obzirom na to da želimo ojačati svoju prisutnost u Dalmaciji, jer vjerujemo da je to perspektivno tržište, ali ona je i test za nas da vidimo možemo li provesti pripajanje efikasno i isplativo. Tako da bismo, ako se opet ukaže neka prilika, bili spremni da je iskoristimo. Jednako je tako važno da naši vlasnici budu mentalno spremni, da znaju da mi čekamo priliku i da smo spremni to odraditi“, zaključio je Vuić.
Rezultati HPB-a u prvom polugodištu 2018.
Operativna dobit iznosi 137,9 milijuna kuna, što je 34,5 milijuna kuna ili 20 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2017. Pad operativne dobiti posljedica je manjih prihoda zbog padajućih kamatnih stopa i stalnog prirasta viškova likvidnosti.
Neto kamatni prihod manji je 5,1 posto, a kao i u prethodnim razdobljima pad kamatnog prihoda (za 8,9% ili 29,7 mil. kuna) nastojao se ublažiti smanjenjem kamatnog rashoda (za 23,3% ili 16,3 mil. kuna).
Neto prihod od naknada manji je 2,9 posto, a ostali nekamatni prihodi niži su 29,8 posto zbog izostanka jednokratnih i/li neredovitih efekata od trgovanja vrijednosnim papirima kao i izostanka dividende od ovisnih društava u skladu s politikom zadržavanja dobiti 2017.
Operativni troškovi su u blagom porastu (4%) što je uglavnom regulatorno uvjetovano (GDPR, IFRS9, AML, MIFID II) dok će pripajanje Jadranske banke kratkoročno utjecati na manji rast izdataka.
Smanjene rezervacije
Troškovi rezerviranja su znatno manji u usporedbi s prethodnim razdobljem koje je bilo opterećeno rezervacijama za Agrokor. Postignuti su solidni rezultati od naplate neprihodujućih plasmana i zadovoljavajuća pokrivenost ispravcima vrijednosti, 65 posto na kraju polugodišta.
Primljeni depoziti porasli su 897 milijuna kuna (+5,3%) što je odraz povjerenja klijenata. Imovina Banke porasla je 4,7 posto na 20,7 milijardi kuna, pri čemu je njena struktura poboljšana u smislu rasta neto kredita (+9,6%) čiji je udjel u bilanci povećan na 57,7 posto.
Krediti stanovništvu porasli su 4,5 posto, ali je ovo razdoblje bilo u znaku kredita trgovačkim društvima s rastom 15,3 posto. Nakon pada u prvom kvartalu porasli su i krediti ostalim nefinancijskim pravnim osobama, 8,5 posto radi potrebe državnih jedinica za kratkoročnim financiranjem.
Broj klijenata raste u svim segmentima i u prvom polugodištu 2018. HPB je stekao oko četiri tisuće novih.
Kapital iznosi 1,95 milijardi kuna s povećanjem od 2,2 posto u prvom polugodištu i to najviše zahvaljujući ostvarenoj neto dobiti.
