Jamstvene sheme u Hrvatskoj su prekrute i fragmentirane

Uzmemo li u obzir činjenicu da su programi koji su pokrenuti nakon izbijanja koronakrize relativno brzo korišteni, očito je da u Hrvatskoj postoji prostor za daljnji rast i razvoj garancijskih shema, kako kapaciteta za pokrivanje rizika, tako i kvalitete samih programa

57
jamstvene sheme
Najnoviji broj publikacije HUB Analize 72 – Kreditiranje poduzeća i uloga garancijskih shema u krizi COVID-19 predstavljen je na 8. Susretu guvernera i bankara regije koji se održao u Rovinju

Hrvatske jamstvene sheme trebale bi biti fleksibilnije i ugovarane tako da kreditnim institucijama bez pravnih odnosno regulatornih rizika omoguće rasterećenje kapitalnih zahtjeva u proporciji javno preuzetog jamstva, poruka je Velimira Šonje u najnovijem izdanju publikacije HUB analize koje su posvećene kreditiranju poduzeća i ulozi garancijskuh shema u krizi Covid-19.

Javne sheme parcijalnih ili potpunih, portfeljnih ili individualnih garancija koriste se radi otklanjanja tržišnih neuspjeha u kreditiranju početnih, mikro, malih i srednjih poduzeća s neadekvatnim instrumentima osiguranja i zbog poticanja kredita i investicija u sektorima i aktivnostima od javnog interesa kao što su zelena energija i istraživanja i razvoj. Naglo izbijanje COVID-19 krize u ožujku 2020. povećalo je važnost garancijskih shema.

Neke zemlje (npr. Italija, Francuska, Španjolska, Njemačka) alocirale su značajna javna sredstva za takve programe, učinivši ih potencijalno najvažnijim odgovorom na krizu.

U trenutku dovršetka rada na ovoj analizi bilo je prerano za izvođenje zaključaka o učincima ovih intervencija, navodi Šonje. Prvi podaci pokazuju da su interventne garancijske sheme u EU mogle utjecati na rast odnosno održavanje kreditne aktivnosti u dosadašnjem tijeku COVID-19 krize. Sada se otvara pitanje hoće li garancijama poticana kreditna aktivnost pomoći izlasku gospodarstva iz krize.

Hrvatska se uklapa u europske trendove

Hrvatska se uklapa u širi europski trend. U Hrvatskoj su postojeće slične sheme, koje se realiziraju preko HBOR-a i HAMAG BICRO, bitno proširene.

Novi programi se ugrubo mogu procijeniti između 3 i 4 posto BDP-a 2019. (ukupno obje javne agencije), a kada se uzmu u obzir proširenja ranijih programa, maksimalistička procjena ukupnog učinka ne prelazi 5 posto BDP-a.

Usporedi li se ova procjena s podacima za jedanaest odabranih europskih zemalja, hrvatski iznos potpora likvidnosti i garancijskih programa može se usporediti s iznosima u Danskoj i Nizozemskoj. Hrvatska malo zaostaje za Portugalom, a znatno zaostaje za zemljama koje su pokrenule izdašne garancijske programe i programe za likvidnost poput Belgije, Francuske, Njemačke i Italije.

Uzmemo li u obzir činjenicu da su programi koji su pokrenuti nakon izbijanja koronakrize relativno brzo korišteni (što upućuje na činjenicu da ne postoji opći nedostatak potražnje, naprotiv), očito je da u Hrvatskoj postoji prostor za daljnji rast i razvoj garancijskih shema. To se ne odnosi samo na povećanje kapaciteta za pokrivanje rizika, već i na kakvoću tehničkog oblikovanja samih programa.

Naime, jamstvene sheme u Hrvatskoj ostale su ograničene iznosima pojedinih kredita, fragmentacijom garancijskih programa, troškovima, pravnim i regulatornim nejasnoćama i zahtjevnim administrativnim procesima. Sve to potencijalno smanjuje učinke garancijskih programa i poziva na korištenje prostora za unaprjeđenja. To se može postići dijalogom predstavnika pružatelja garancija i privatnih kreditora u cilju fleksibilnije primjene kreditnih garancijskih shema kako bi se one brzo prilagođavale promjenama potražnje za kreditima i osigurale pozitivne učinke na rast i razvoj poduzeća.

Pet glavnih preporuka

1. Uvesti strukturirano učenje i eksperimentiranje s javnim garancijskim shemama, uz
pravovremenu uključenost kreditora i drugih dionika u dijalog;
2. Javna intervencija treba biti zasnovana na dokazima (eng. evidence based policy);
3. Veća fleksibilnost javnih garancijskih shema;
4. Povećanje vremenske i troškovne efikasnosti te razvidnosti jamstvenih shema
(smanjenje broja shema i digitalizacija procesa odobrenja);
5. Razlikovanje optimalnih shema u redovnim i kriznim uvjetima.

Novo izdanje HUB analiza predstavljeno je na 8. Susretu guvernera i bankara regije koji se održao u Rovinju.