Kvartalni operativni rezultat Erste Groupa za 31,5% bolji nego lani

Operativni rezultat prvog kvartala iznosi 725 milijuna eura. Tijekom prvog tromjesečja bankarska grupacija formirala je niske troškove rizika od 36 milijuna eura (pad od 42%) na godišnjoj razini jer je okruženje rizika u regiji ostalo povoljno

6
neto dobit erste groupa

Erste Group, jedna od vodećih bankarskih grupacija u Srednjoj i Istočnoj Europi, započeo je 2021. godinu s oporavkom te solidnim operativnim rezultatom od 725 milijuna eura (31,5% na godišnjoj razini). Tijekom prvog tromjesečja bankarska grupacija formirala je niske troškove rizika od 36 milijuna eura (pad od 42%) na godišnjoj razini jer je okruženje rizika u regiji ostalo povoljno.

S preokretom u neto rezultatima trgovanja i fer vrijednosti u odnosu na isto tromjesečje 2020. godine, ovi niži troškovi rizika nadoknađuju veće porezne troškove i manjinske udjele kako bi pomogli u povećanju neto dobiti za 50,9% na 355 milijuna eura. Krediti klijentima porasli su za 1,1% od početka godine, na 168 milijardi eura, dok su volumeni depozita klijenata porasli za 7,5%, na 205 milijardi eura. Stopa osnovnog redovnog kapitala (CET1, konačni) smanjena je s 14,2% na 14%.

“Dobro smo započeli 2021. godinu, koja bi mogla biti solidna godina za oporavak. Naše operativno poslovanje i dalje funkcionira vrlo dobro, a rezultatu su veliki poticaj dali i niži troškovi rizika i veći prihod od naknada i provizija”, rekao je član uprave za financije Erste Groupa Stefan Dörfler.

Snažan rast operativnih prihoda

Neto prihod od kamata smanjio se za 4,6% na godišnjoj razini na 1,17 milijardi eura, što također odražava smanjen doprinos Češke u tom segmentu zbog okruženja niskih kamatnih stopa i tečajnih efekata. Neto prihod od naknada i provizija porastao je za 7,1% na 540 milijuna eura zbog rasta u svim kategorijama prihoda od naknada i provizija, ponajviše u poslovanju s vrijednosnim papirima i upravljanju imovinom. Ukupni prihodi koji proizlaze iz neto rezultata trgovanja i stavke dobici / gubici iz financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti doživjeli su značajan skok, dosegnuvši 66 milijuna eura u odnosu na gubitak od gotovo 120 milijuna eura u istom razdoblju 2020. godine. Obje su stavke ponajviše potaknute efektima valuacije. Ovi su pomaci pomogli u rastu operativnih prihoda za 10% na godišnjoj razini, na 1,83 milijarde eura.

Blagi pad troškova

Opći administrativni troškovi smanjili su se za 0,7% na 1,10 milijardi eura, potpomognuti padom troškova zaposlenih za 1,2% na 622 milijuna eura. Broj zaposlenih (na temelju FTE-a) smanjio se za 0,6% s 45.690 na 45.411 na kraju razdoblja. Ostali administrativni troškovi bili su gotovo nepromijenjeni (+ 0,3%) na 346 milijuna eura, unatoč porastu uplata u sustave osiguranja depozita od 22% na 108 milijuna eura. Većina doprinosa koji se očekuju za 2021. već su obavljeni unaprijed. Amortizacija i deprecijacija ostale su uglavnom stabilne (-1%) na 135 milijuna eura.

Niže rezervacije za rizike pridonijlele rastu neto dobiti

Općenito, operativni rezultat povećao se za 31,5% na 725 milijuna eura, dok je omjer troškova i prihoda poboljšan na 60,3% (Q1 / 2020: 66,8%). Zbog neto alokacija, rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata („troškovi rizika”) iznosio je -36 milijuna eura ili 8 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima (neto alokacije od -62 milijuna eura ili 15 baznih bodova). Pozitivni doprinosi prvenstveno su dolazili od oslobađanja rezervi za kredite u Austriji i Rumunjskoj te povrata već otpisanih kredita u Mađarskoj i Austriji. Neto alokacije za rezerviranja za preuzete obveze i jamstva bila su također niža. Udio nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima poboljšan je na 2,6% (12/2020: 2,7%). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama porastao je na 89,5% (88,6%).

Ostali operativni rezultat iznosio je -127 milijuna eura, u odnosu na -128 milijuna eura godinu prije. Troškovi za godišnje doprinose u sanacijske fondove za cijelu 2021. godinu uključeni u ovu stavku porasli su – najviše u Austriji i Rumunjskoj – za 19,4% na 100 milijuna eura. Bankarski nameti smanjili su se za trećinu na godišnjoj razini, na 33 milijuna eura, uglavnom kao rezultat ukidanja poreza na banke u Slovačkoj.

Porez na dohodak povećan je za 21% na 124 milijuna eura. Manjinski udio porastao je za 273% na 86 milijuna eura zbog značajno boljih rezultata štednih banaka. Neto dobit pripisiva vlasnicima matice porasla za 50,9% na 355 milijuna eura.

Rast  plasmana i depozita

Ukupna imovina porasla je znatno, za 9,9% od kraja prethodne financijske godine, na 305,0 milijardi eura. Na strani aktive, novac i novčana sredstva porasli su, ponajviše u Austriji, na 54,0 milijardi eura, što je porast od 50,8%. Ovaj je porast prvenstveno rezultat velikih novčanih sredstava u središnjim bankama, posebice zbog povećanih sredstava ciljanih operacija dugoročnog refinanciranja (TLTRO), koji su koncesijski krediti ECB-a s ciljem poticanja kreditiranja. Krediti bankama porasli su za 27,9% na 27,5 milijardi eura, dok su krediti i potraživanja od klijenata porasli za 1,1% na 167,8 milijardi eura.

Na strani pasive, depoziti banaka porasli su za 42,3% na 35,3 milijarde eura kao rezultat povećanog refinanciranja ECB-a (TLTRO). Ponovno, depoziti klijenata porasli su na svim temeljnim tržištima – najjače u Češkoj i Austriji – na 205,4 milijarde eura, što je porast od 7,5% od kraja 2020. Omjer kredita i depozita iznosio je 81,7% (86,9%).