Vlada pripremila mjere za rješavanje problema blokiranih građana

Za dužnike s dugom do 20.000 kuna FINA će po službenoj dužnosti pokretati ubrzani osobni stečaj. Očekuje se da će na temelju predloženih mjera u godinu dan biti odblokirano sto tisuća građana

504
mjere za rješavanje problema blokiranih građana

Vlada je pripremila prijedlog rješenja za 80.000 blokiranih građana koji je bez primjedbi prihvaćen na Predsjedništvu HDZ-a, vodeće stranke vladajuće koalicije, piše Jutarnji list. Riječ je o tri paketa mjera koje su usuglasili Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa.

U prvom paketu je jednokratan otpis dugova od strane države. Drugi paket usmjeren je na dugove prema ne-državnim vjerovnicima – telekom operatore, kartičare, komunalna poduzeća… – i predviđa poticajne mjere za one koji otpišu dug. Vjerovnike bi se na otpis  stimuliralo umanjenjem porezne osnovice. Dužnicima se pak otpis ne bi uračunavao kao primitak na koji se obračunava porez.

Treća mjera najsloženija je što se tiče provedbe. Riječ je o pojednostavljenom odnosno ubrzanom postupku stečaja potrošača. Usuglašeno je da uvjet za ubrzani stečaj potrošača bude dug čija glavnice ne prelazi 20.000 kuna, a u blokadi su više od tri godine. Ubrzani stečaj neće se pokretati na zahtjev blokiranog građanina, nego će ga pokretati Fina po službenoj dužnosti, objasnio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Svaka osoba koja dobije rješenje o pokretanju osobnog stečaja imat će pravo prigovora. Prigovor će obustaviti postupak, ali podnositelj prigovora ostaje blokiran.

Dva modela ubrzanog stečaja

Predviđena su dva modela ubrzanog stečaja potrošača. U slučaju da potrošač nema nikakvu imovinu ili je ona neznatna, stečaj se otvara i odmah zatvara, a potrošač iz stečaja izlazi bez blokade. Neće mu se imenovati povjerenik, šest mjeseci će biti bez ovrhe, no postojat će obveza provjere njegove imovine u roku od šest mjeseci.

U drugom slučaju, ako potrošač ima imovinu u vlasništvu, otvara se ubrzani postupak stečaja koji traje do godinu dana. Imenuje mu se povjerenik, a vjerovnici se razmjerno namiruju prodajom dužnikove imovine.

Prema podacima koje su ministri iznijeli prilikom predstavljanja prijedloga, blokiranih građana je nešto manje od 325 tisuća, a njihov dug (bez kamata) iznosi 42,3 milijarde kuna, a kamate iznose 21,39 milijardi kuna.

Prema podacima od 31. prosinca 2017. najveći dio glavnice čini dug prema bankama: 18,85 milijardi kuna ili 44,07 posto. Na ostale financijske tvrtke (osiguranja, kartičare te lizing i faktoring društva) ukupno otpada dug od 3,05 milijardi kuna, što predstavlja 7,13 posto ukupne glavnice. a na državna potraživanja 12,33 posto odnosno 5,23 milijarde kuna. Nešto više od trećine duga otpada na telekom operatere (1,61 mlrd kn ili 2,72%), odvjetnike (421,22 mil. kn ili 0,99 posto), komunalne tvrtke (383,98 mil. knili 0,9%) te ostale vjerovnike (13,67 mlrd kn ili 31,97%).

Među blokiranima je 80.871 građanin koji zadovoljava uvjete za pokretanje ubrzanog stečaja: da im blokada traje duže od tri godine te da je iznos duga manji od 20 tisuća kuna. Njihov ukupni dug bez kamata iznosi 650,3 milijuna kuna. Kamate iznose 347,4 milijuna kuna.

Nedostatak povjerenika

Najveći problem u provedbi ovih mjera bit će nedostatak povjerenika. Ministar Bošnjaković procjenjuje da ih je u početku potrebno nešto više od 80 tisuća, a kasnije bi potrebe mogle narasti i do 100 tisuća povjerenika. A u cijeloj državi trenutno postoje samo dva povjerenika za provedbu osobnog stečaja.

Pretpostavlja se da će se povjerenici tražiti među aktualnim stečajnim upraviteljima, odvjetnicima, djelatnicima centara za socijalnu skrb, pa i među djelatnicima FINA-e.

Očekuje se da bi na temelju ovih mjera u godina dana bilo deblokirano sto tisuća građana.
Za sada nije objavljeno koliki će biti troškovi države u ovom procesu. Osim duga koji bi država otpisala, glavnina troškova odnosila bi se na edukaciju i trošak povjerenika za stečaj potrošača.