Kreditne institucije u Hrvatskoj – 19 poslovnih banaka i jedna stambena štedionica – u prošloj godini su poslovale s ukupnom dobiti od 1,53 milijardi eura, izvijestila je Hrvatska narodna banka. Dobit banaka je za 13 posto odnosno za 177 milijuna eura veća u odnosu na 2023. godinu.
Sve su banke poslovale pozitivno, a najveću dobit imale su redom Zagrebačka banka (449,64 mil. eura), Privredna banka Zagreb (436,98 mil. eura) i Erste banka (225,43 mil. eura).
Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2023. za 7,1 posto i na kraju prošle godine iznosila je 84,2 milijarde eura. Imovina se povećala kod većine kreditnih institucija.
Rast kreditiranja
U usporedbi s krajem 2023. ukupni krediti i predujmovi porasli su za 4,0 milijarde eura ili 6,1 posto. Nastavljen je rast kreditiranja gotovo svih sektora, osobito kućanstava i financijskih institucija. To je djelomično rezultiralo i smanjenjem visokolikvidnih sredstava (sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju) te kredita općoj državi.
Nenaplativi odnosno neprihodujući krediti i predujmovi (NPL) smanjeni su za 4,2 posto, najviše u portfelju kredita nefinancijskim društvima te malo manje u portfelju kućanstava. Udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju 2024. iznosio je 2,4 posto. Kvaliteta kredita u dvama najvažnijim institucionalnim sektorima nastavila se poboljšavati: udio nenaplativih kredita kod nefinancijskih društava smanjio se s 5,1 na 4,5 posto, a kod kućanstava s 4,2 na 3,7 posto.
Likvidnost banaka
Pokazatelji profitabilnosti poboljšali su se u odnosu na kraj 2023. godine: prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,8 na 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) s 15,5 na 16,4 posto. Rezultat je to povećanja prihoda iz poslovanja (neto) od svih sektora.
Najveći prinos na imovinu imao je PBZ (2,64 %), a najveći prinos na kapital Zagrebačka banka (19,23 %).
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala iznosi 23,8 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto, navodi HNB.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju 2024. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni koeficijent likvidnosne pokrivenosti iznosio je 230,9 posto.
