Prema podacima koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku, nakon blagog pada u kolovozu, realna godišnja stopa rasta trgovine na malo vratila se u rujnu u pozitivno područje. Uz realan pad u odnosu na kolovoz za 0,1 posto (sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi) u usporedbi s rujnom 2021. kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je bio viši za 0,4 posto. Prema izvornim indeksima realan godišnji promet je bio viši također za 0,4 posto.
Okruženje snažnih inflatornih pritisaka, ali i niske razine potrošačkog optimizma pridonose postupnom usporavanju u maloprodaji dok su povoljna turistička kretanja i u rujnu, koja prema preliminarnim podacima za post sezonu (rujan) ukazuju na rast noćenja na godišnjoj razini i u odnosu na 2019., zasigurno bila vjetar u leđima prometa u trgovini na malo, navode analitičari RBA.
U odnosu na kolovoz realan promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao je za 0,9 posto dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 2,7 posto. Na godišnjoj razini promet u trgovini na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 0,8 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 0,6 posto.
Iako se u kumulativnom razdoblju siječanj – rujan kalendarski prilagođena prosječna realna stopa rasta zadržala u pozitivnom području (+2,5%), vidljivo je usporavanje. To se jasno očitava i iz tromjesečnih podataka prema kojima je u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto tromjesečje 2021. zabilježeno usporavanje realne stope rasta na 1,2 posto odnosno na 16,1 posto u odnosu na razdoblje travanj – lipanj 2022.
Visoke godišnje stope rasta u prošloj godini kroz učinak baznog razdoblja te snažna globalna neizvjesnost utjecat će na kretanja u trgovačkoj djelatnosti do kraja godine, procjenjuju analitičari RBA. Uz to, nastavak dvoznamenkastih stopa rasta potrošačkih cijena djelovat će na obuzdavanje potrošnje i kroz visoku percepciju inflacije koja je pod snažnim utjecajem sad već široko rasprostranjenog rasta cijena. S druge strane, i dalje pozitivna kretanja na tržištu rada ublažavat će snažnije pogoršanje kod maloprodaje. Tome pridonosi i uspješna turistička (post)sezona kroz rast raspoloživog dohotka kućanstava, budući da se 60 posto turističkog smještaja u Hrvatskoj odnosi na privatni smještaj.
