Iako građani RH uobičajeno preferiraju fizičku kupovinu i gotov novac kao najzastupljeniji oblik plaćanja usluga i robe u maloprodaji, pandemija, ali i potres u Zagrebu i okolici, ostavili su traga na navikama potrošača u smislu ubrzavanja stope rasta online kupnje i udjela bezgotovinskih plaćanja u odnosu na gotovinu.
Tako se u razdoblju od ožujka do listopada 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. broj online transakcija povećao za oko 34 posto, a vrijednost tih transakcija za približno 38 posto, navodi se u novom HNBlogu “Utjecaj pandemije COVID-19 na navike plaćanja u RH” Tomislava Mišića, direktora Direkcije za nadzor platnog prometa u HNB-u, koji prenosi poslovniFM.
Pandemija COVID-19 u 2020. godini znatno je utjecala na svjetska tržišta i ekonomije kao i na dionike tih tržišta i njihovo ponašanje. Jedno od tržišta na kojemu su se dogodile važne promjene jest tržište platnih usluga.
Kontinuirani rast broja i vrijednosti bezgotovinskih i gotovinskih plaćanja prisutan je u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. Dosadašnjem porastu bezgotovinskih platnih transakcija uvelike je pridonosio razvoj internetskoga i mobilnog bankarstva kao i razvoj kartičnih plaćanja. Međutim, dinamika razvoja unutar spomenutih bezgotovinskih kanala plaćanja također se mijenja. Tako je u posljednjih nekoliko godina broj korisnika internetskog bankarstva stagnirao, a kod određenih kategorija korisnika čak lagano padao, dok je broj korisnika mobilnog bankarstva znatno rastao.
Promjene na tržištu platnih usluga
Kako je u Hrvatskoj platna kartica kontinuirano najkorišteniji platni instrument, na kartičnom je tržištu zabilježen stalan rast volumena transakcija. Broj transakcija platnim karticama u posljednjih pet godina prosječno je godišnje rastao za 8,1%, a vrijednost transakcija za 6,7%. Međutim, i na kartičnom tržištu posljednjih godina dolazi do znatnih promjena baziranih na tehnologijama i funkcionalnostima, navodi autor.
Tako je zabilježen znatan porast broja izdanih beskontaktnih platnih kartica kao i broja beskontaktnih plaćanja. U posljednjih pet godina broj beskontaktnih platnih kartica prosječno je godišnje rastao za 21,6%, a beskontaktnih EFTPOS uređaja za čak 44%.
Kao posljedica takvoga kontinuiranog rasta, u RH je na dan 31. ožujka 2020. od ukupnog broja platnih kartica njih 55% bilo beskontaktno, dok je od ukupnog broja EFTPOS uređaja njih čak 80% omogućavalo iniciranje beskontaktnih platnih transakcija.
U svrhu analize autpr je koristio podatke o statistici platnog prometa koje prikuplja Hrvatska narodna banka, podatke kartičnih mreža prisutnih na tržištu RH, kao i podatke o fiskaliziranim računima koje prikuplja Ministarstvo financija – Porezna uprava.
Sve veći porast online kupnje
Izrazito dominantan način plaćanja robe i usluga u online okružju jest plaćanje platnom karticom. Kada se usporede podaci o online kupnji prije i za vrijeme pandemije u 2020. godini s podacima istog razdoblja u 2019.,vidi se da je pandemija utjecala na ponašanje korisnika. U 2020. godini rast online kupnje vidljivo je bio najizraženiji tijekom travnja te u odnosu na ožujak iznosi 18,84% u broju transakcija i čak 46,67% u vrijednosti transakcija. Ujedno, vidljivo je da se trend povećavanja online kupnje u 2020. godini zadržao i nakon ljetnog popuštanja mjera Stožera civilne zaštite, navodi autor u analizi.
Najčešće korišteni načini plaćanja u RH svakako su plaćanja platnim karticama i gotovim novcem. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj je posebno vidljiv trend uvođenja beskontaktne tehnologije na strani izdavatelja platnih kartica (beskontaktne platne kartice) kao i na strani prihvatitelja platnih transakcija (beskontaktni EFTPOS uređaji i beskontaktni bankomati).
Udjel kartičnih plaćanja u ukupnom broju fiskaliziranih računa u cijeloj 2020. iznosio je oko 21 posto, što je za pet postotnih bodova više u odnosu na 16 posto udjela u 2019. U prethodnim godinama prosječni godišnji rast tog udjela iznosio je po dva postotna boda. Udjel vrijednosti transakcija kartičnih plaćanja u ukupnoj vrijednosti fiskaliziranih računa povećao se, pak, sa 44 posto na 46 posto u 2020. Autor napominje kako ti podaci potvrđuju da građani sve više počinju upotrebljavati kartična plaćanja i za manje iznose računa.
Porast broja beskontaktnih transakcija za 76 posto
U analizi podataka o beskontaktnim transakcijama u promatranim razdobljima 2019. i 2020. godine jasno je vidljiv rast broja i vrijednosti beskontaktnih transakcija u 2020. godini. Već u ožujku i travnju 2020. godine beskontaktne transakcije bile su zastupljenije u odnosu na isto razdoblje 2019. zbog uobičajenog trenda rasta beskontaktnih plaćanja.
Broj beskontaktnih transakcija u razdoblju od ožujka do listopada u 2020. porastao za oko 76 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., dok se vrijednost transakcija povećala za približno 161 posto. Broj kontaktnih transakcija u 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. pao je za oko 29 posto, a vrijednost transakcija za otprilike devet posto.
Može se pretpostaviti da je, osim motivacije korisnika za korištenje beskontaktnih tehnologija zbog pandemije, povećanje maksimalnog iznosa beskontaktne transakcije uvelike pridonijelo ovoj promjeni. Vidljivo je da se navika plaćanja beskontaktnim transakcijama zadržala u cijelome promatranom razdoblju te se može očekivati da će se takav trend i nastaviti.
Cjeloviti tekst dostupan je na HNBlogu “Utjecaj pandemije COVID-19 na navike plaćanja u RH” autora Tomislava Mišića, link: https://www.hnb.hr/-/utjecaj-pandemije-covid-19-na-navike-placanja-u-rh
