Tvrtke najčešće na udaru hakera i prevara koje počine kupci

U posljednje dvije godine 47 posto tvrtki suočilo se s prevarama i drugim oblicima gospodarskog kriminala, a kupci, hakeri i trgovci/dobavljači odgovorni su za 39 posto svih slučajeva u posljednje dvije godine, pokazuje globalno istraživanje PwC-a

43
gospodarski kriminal
Image by Pete Linforth from Pixabay

Sudeći prema vijestima, prevara ima svuda. Najnovije PwC-ovo globalno istraživanje o prevarama i gospodarskom kriminalu ukazuje da to nije daleko od istine: u posljednja 24 mjeseca s barem jednom prevarom suočilo se 47 posto ispitanih tvrtki, a u prosjeku se svaka tvrtka suočila sa šest prevara.

Osim pitanja koliko se poduzeća i koliko često našlo na udaru kriminalaca, istraživanje u kojem je sudjelovalo 5000 ispitanika iz 99 zemalja pokušalo je odgovoriti kakve su prevare bile najčešće te kako su se poduzeća suočila s njima, odnosno kako namjeravaju spriječiti da se takvi incidenti ponove.

Poduzeća su najčešće bila suočena s prevarama koje su počinili kupci, s kibernetičkim kriminalom te pronevjerama. Ukupna šteta proizašla iz tih prevara procijenjena je na 42 milijarde američkih dolara, a 13 posto onih koji su iskusili prevare tvrde da su izgubili više od 50 milijuna dolara.

Tvrtke navode da su prevare koje su počinili kupci, koje su s udjelom od 35 posto najučestalije, te kibernetički kriminal oblici kriminala s najtežim posljedicama.

>>Hrvatske tvrtke i institucije podcjenjuju rizike prijevara i gospodarskog kriminala

>>Poslovnjaci prvi put najvećom prijetnjom smatraju kibernetičke rizike

Iako je broj prijevara koje su počinili kupci u porastu, to je oblik kriminala za koji su se namjenski resursi, jasno utvrđeni procesi i tehnologija pokazali vrlo učinkovitim metodama prevencije.

Na globalnoj razini udio prevara koje su počinili kupci – u razdoblju od dvije godine koliko obuhvaća istraživanje – porastao je s 29 na 35 posto. Ako promatramo po regijama, najveći porast zabilježili su Bliski istok (47 % naprema 27%) i Sjeverna Amerika (41% naprema 32 %).

Podcijenjena prevencija

U izvješće se ističe važnost prevencije te da se poduzeća mogu ulaganjem u prave vještine i tehnologiju uspješno nositi s prevarama. Gotovo polovina organizacija odgovorila je na kriminal uvođenjem i jačanjem kontrola, a 60 posto tih smatra kako su te mjere na njihovu dobrobit.

Međutim, 44 posto ispitanih poduzeća uopće nije provelo istragu. Tek trećina zabilježenih slučajeva kriminala prijavljeno je upravi, a od organizacija koje su to učinile, 53 posto je toga imalo koristi.

“Borba s prijevarama i gospodarskim kriminalom bitka je koja nikad ne završava. Za sprečavanje i borbu s budućim prijevarama ključno je ući u srž problema. Primjena tehnologije, novih procesa, vještina i usavršavanja ili kombinacije navedenoga dovest će do jačanja cjelokupnog poslovanja prema kriminalu, što je u konačnici dobro i za potrošača“, komentirala je Kristin Rivera, PwC-ova globalna voditeljica forenzičkih usluga.

Tko su počinitelji prevara

Udar može stići s raznih strana. PwC-ovo istraživanje pokazalo je da su počinitelji prevara gotovo ravnomjerno podijeljeni između vanjskih i unutarnjih – otprilike po 40 posto, dok je preostalih 20 posto prevara proizašlo iz sprege unutarnjih i vanjskih počinitelja.

  • 39% ispitanika navelo je kako su najvećim dijelom vanjski počinitelji odgovorni za slučajeve gospodarskog kriminala kojima su njihove organizacije bile izložene u posljednje dvije godine.
  • Jedna petina ispitanika navela je trgovce/dobavljače kao izvor vanjskih prijevara s najtežim posljedicama.
  • Zlouporaba monopolskog položaja, zlouporaba povlaštenih informacija u trgovanju vrijednosnicama, porezne prijevare, pranje novca, primanje i davanje mita te korupcija navode se kao pet najskupljih prijevara u smislu izravnih gubitaka – koji su ponekad uvećani za značajne troškove korektivnih mjera.

Prevencija i pripravnost

Iako tehnologija predstavlja samo djelić odgovora u borbi protiv prijevara, u izvješću se navodi kako je više od 60 posto organizacija u borbi protiv prevara, korupcije I drugih oblika gospodarskog kriminala već primjenjuje napredne tehnologije poput umjetne inteligencije i strojnog učenja.

Međutim, zabrinutost zbog primjene tehnologije povezana je s troškovima, nedovoljnom stručnošću i ograničenim resursima, pa 28 posto ispitanika još uvijek nije uvjereno u takav pristup.

Korist od primjene tehnologije u borbi protiv prijevara neosporna je, ali organizacije moraju shvatiti kako samo primjena alata ili tehnologije nje dovoljna.

“Prikupljanje pravih podataka tek je prvi korak. Za uspješnu borbu protiv prijevara presudno je kako tvrtke analiziraju podatke. Vrijednost tehnologije se gubi ako ne ulažete u prave vještine i znanje kako biste njome mogli upravljati“, zaključuje Kristin Rivera, PwC-ova globalna voditeljica forenzičkih usluga.