U drugoj polovici ove godine Grad Čazma će prepoloviti prirez porezu na dohodak s 10 na 5 posto. Grad u posljednjih nekoliko godina bilježi pozitivan gospodarski rast pa se na ovaj način želi potaknuti poslodavce da i oni poduzmu korake kako bi se zajedničkim snagama povećala osobna primanja građana, navodi se na službenim stranicama grada.
“Drugi razlog smanjenju prireza je što građani svakim danom plaćaju sve veće namete jer, naprosto, državna intencija je takva da se ti nameti povećavaju“, kaže gradonačelnik Čazme Dinko Pirak. “Smanjenje prireza porezu na dohodak bit će jedan od načina da građani ove stresove, a koje nam jednostavno država nameće, lakše prebrode“.
Trenutačno se na račun prireza porezu na dohodak u proračunu Grada Čazme prikupi 1,1 milijun kuna. Smanjenjem će se taj iznos prepoloviti, no gradonačelnik podsjeća na europske fondove koji su uz vlastita ulaganja značajan izvor financiranja gradskih projekata.
Od prošle godine prevladao trend smanjenja prireza
Čazma je posljednji u nizu gradova i općina koji su se odlučili na smanjenje ili ukidanje prireza. U 219. godini prireze su smanjile općine Veliki Bukovec, Štefanje, Otok, Jakšić i Kanfanar dok je Belica prirez ukinula. Prirez su smanjili i gradovi Bjelovar, Ogulin Grubišno Polje i Metković, a ukinuli su ga Ilok i Sinj. Bjelovar je prirez smanjivao u dva navrata, prvo s 12 na 9 posto od 1. svibnja 2019., a od početka ove godine prirez je smanjen na 6 posto.
Prema podacima na stranicama Porezne uprave u 2018. prirez su smanjile općine Štefanje, Štitar i Negoslavci, a Sveta Nedelja je potpuno ukinula prirez od 1. siječnja 2019. godine. U 2017. prirez je smanjen u Ozlju i Karlovcu dok su ga općina Đurmanec i Žakanje ukinule. Zanimljiv je slučaj bračke općine Bol koja je prvo donijela odluku o ukidanju prireza da bi nakon mjesec dana vratila prirez na 10 posto. U 2016. nije bilo smanjenja prireza, a u 2015. u Iloku je smanjen prirez s 10 na 5 posto.
S druge strane, prirez je u 2015. povećalo deset općina i gradova: Čeminac, Štefanje, Milna, Hrvatska Dubica, Jakšić, Kula Norinska, Lanišće, Stari Grad, Ploče i Rijeka. U 2016. na takav potez odlučio se Mrkopalj, a u 2017. Gunja, Ernestinovo, Murter – Kornati, Vođinci, Lastovo i Split. Od 1. siječnja 2018. prirez su povećali Podstrana, Supetar, Negoslavci, Lipik, Erdut i Ludbreg, a tijekom godine pridružili su se Plitvička Jezera i Matulji. Općine Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Dubravica i Radoboj povećali su prirez od 1, siječnja prošle godine, a tijekom godine odluka o povećanju prireza donesena je u Trnovcu Bartolovečkom I Bukovlju.
Najveći prirez u najvećim gradovima
Najveći, maksimalni dopušteni prirez od 18 posto ima Zagreb. Dopušteni maksimum iskoristili su također Split i Rijeka s prirezom od 15 posto, Prirez od 13 posto imaju Osijek i Vinkovci, a slijedi 16 gradova sa stopom prireza od 12 posto: Karlovac, Biograd na moru, Imotski, Kaštela, Klanjec, Kutina, Ludbreg, Nova Gradiška, Pula, Slavonski Brod, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zadar, Zaprešić i Županja.
Stotinjak jedinica lokalne samouprave ima stopu prireza od 10 posto.
Među gradovima koji nemaju prirez najveći je Samobor. Bez prireza su također Vukovar, Koprivnica, Poreč, Krapina, Kastav, Ilok, Sinj, Glina, Trilj, Zabok, Mali Lošinj, Đurđevac, Bakar, Rab, Prelog, Mursko Središće, Kutjevo, Krk, Oroslavje, Hvar, Novigrad, Obrovac, Orahovica, Pag, Novalja, Cres i Nin. Od 255 gradova i općina mogućnost naplate prireza ne koristi oko 250 njih.
