Na 29. susretu ribara Hrvatske obrtničke komore, održanom u Malom Lošinju, raspravljalo se o stanju ribljeg fonda, ograničenjima izlova i budućnosti hrvatske ribarske flote. Među zaključcima su zahtjevi za nastavkom postojećih potpora, bržom obradom zahtjeva i uključivanjem ribarskog sektora u donošenje novih propisa.
Posebna pozornost posvećena je stanju srdele u Jadranu, čija je biomasa ispod granice održive razine. Zbog toga su najavljene dodatne mjere upravljanja ribolovom, uključujući smanjenje flote i produljenje lovostaja.
Hrvatska kvota za srdelu 20.000 tona
Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, rekao je da procjene ribljeg fonda pokazuju nepovoljno stanje srdele, dok je situacija s inćunom nešto povoljnija.
Prema znanstvenim modelima, održiva kvota za srdelu na razini cijelog Jadrana iznosila bi nešto više od 14.000 tona, od čega bi Hrvatskoj pripalo oko 9000 tona. Takva količina, prema Mišurinim riječima, ne bi bila dovoljna za potrebe hrvatske ribarske flote i prerađivačke industrije.
Nakon pregovora s Europskom komisijom dogovorena je hrvatska kvota od 20.000 tona srdele i 8500 tona inćuna za sljedeću godinu.
Zbog stanja ribljeg fonda predviđene su i dodatne mjere. Raspisan je natječaj za trajno povlačenje 35 plovila iz ribarske flote, uz produljenje lovostaja za 30 dana i dodatna prostorno-vremenska ograničenja ribolova u kanalima Jadrana, važnima za mrijest i rast srdele.
Cilj je tim mjerama u sljedeće dvije godine potaknuti oporavak ribljeg fonda, posebno srdele, objasnio je Mišura.
Problem nedostatka mladih ribara
Govoreći o dobnoj strukturi ribara, Mišura je istaknuo da je nedostatak mladih u ribarstvu problem prisutan na cijelom Mediteranu.
Prema njegovim riječima, brojnost hrvatske flote posljednjih desetak do dvadeset godina nije znatno smanjena, osim u segmentima u kojima su provedene mjere trajnog povlačenja plovila radi usklađivanja ribolovnog kapaciteta s dostupnim resursima.
Kako bi se mlade potaknulo na ulazak u sektor, provodi se projekt Dan plavih karijera, kojim se učenicima završnih razreda osnovnih škola predstavljaju zanimanja u ribarstvu i akvakulturi.
Mišura je pritom upozorio da suvremeno ribarstvo i akvakultura zahtijevaju i digitalna znanja te druge stručne kompetencije.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore Stjepan Nedoklan ocijenio je da administrativna pravila dodatno otežavaju poslovanje ribara. Istaknuo je da se protivi mjerama koje nepotrebno kompliciraju njihov rad.
Srdela pod pritiskom, inćun u boljem stanju
Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo potvrdio je da je stanje male plave ribe u Jadranu nepovoljno, posebno kada je riječ o srdelama.
Procjene ribljih resursa provode se jednom godišnje za cijeli Jadran, uz sudjelovanje znanstvenika iz jadranskih zemalja. Vrgoć je rekao da je srdela pod snažnim ribolovnim pritiskom, dok je stanje inćuna nešto povoljnije.
Situacija s vrstama koje se love koćarskim ribolovom znatno je bolja. Vrgoč je istaknuo da su mjere zaštite Jabučke kotline, jednog od važnih mrijestilišta u Jadranu, pridonijele oporavku dijela ribljih populacija.
Ipak, oporavak još nije dosegnuo željenu razinu. Uz ribolov, na stanje ribljeg fonda utječu i klimatske promjene, osobito porast temperature mora, koji može utjecati na razmnožavanje i obnavljanje pojedinih populacija.
Promjene u okolišu negativno utječu na dio morskih vrsta, dok vrstama koje preferiraju toplije more mogu pogodovati. Kao primjer Vrgoč je naveo kozicu.
Ribari traže nastavak postojećih mjera
U zaključcima 29. susreta ribara Hrvatske obrtničke komore istaknuta je potreba za nastavkom postojećih mjera potpore i bržom obradom zahtjeva za njihovu isplatu.
Ribari traže i da se pri donošenju novih pravila o regulaciji izlova sitne plave ribe vodi računa o opstanku ribarskog sektora. Zatraženo je i pravodobno uključivanje predstavnika sektora u pripremu mjera zaštite morskih područja.
Među zaključcima je i nastavak mjera za smanjenje šteta koje u školjkarstvu uzrokuje predacija orade te podrška radu lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
