Hrvatsko gospodarstvo suočava se s pojačanim izazovima u sve nestabilnijem globalnom okruženju. Iako je domaće gospodarstvo zasad relativno stabilno, snažna povezanost s europskim i globalnim tržištima kroz trgovinu, turizam i opskrbne lance čini ga osjetljivim na vanjske šokove, upozoravaju Acredia Grupa i Allianz Research u novom izvješću.
Troškovni pritisci i slabija potražnja
Poduzeća se istodobno suočavaju s višim cijenama energije, sirovina i financiranja te slabijom inozemnom potražnjom. Posebno su pogođene energetski intenzivne industrije, prerađivački sektor i transport, dok su marže i likvidnost pod dodatnim pritiskom.
Prema procjenama Acredia Grupe, u 2026. godini očekuje se porast insolventnosti poduzeća od 2,5 posto u europodručju te 8,6 posto u SAD-u. Europska komisija istodobno očekuje nastavak rasta hrvatskog gospodarstva, ali u zahtjevnijem okruženju.
Globalni rast usporava
Globalno gospodarstvo dodatno opterećuju geopolitičke napetosti, uključujući sukobe na Bliskom istoku. U osnovnom scenariju očekuje se globalni rast od 2,6 posto u 2026. godini, što je 0,5 postotnih bodova manje nego prije eskalacije.
Za SAD se prognozira rast od 2,1 posto, a za europodručje 0,8 posto, uz istodobni rast inflacije na oko 3 posto u Europi i 3,2 posto u SAD-u.
„Geopolitička eskalacija pogađa već krhko globalno gospodarstvo. Trenutačni šok dodatno pogoršava postojeće strukturne slabosti – od visokih državnih deficita do ranjivih opskrbnih lanaca”, kaže Michael Kolb, glavni izvršni direktor ACREDIA Grupe.
Energija kao ključni rizik
Cijene energije ostaju jedan od glavnih izvora neizvjesnosti. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko četvrtine globalne trgovine naftom i plinom, i dalje predstavlja kritičnu točku opskrbe.
U osnovnom scenariju cijena nafte stabilizirala bi se oko 80 dolara po barelu, dok bi u slučaju eskalacije mogla dosegnuti i do 180 dolara, uz snažan rast cijena plina.
„Cijene energije postaju ključni pokretač inflacije, rasta i poslovnog planiranja. Neizvjesnost je trenutačno iznimno visoka”, rekao je Kolb.
Takav scenarij imao bi značajne posljedice: europodručje bi skliznulo u tehničku recesiju, dok bi gospodarstvo SAD-a također značajno oslabilo. Istodobno, inflacija bi mogla porasti znatno iznad četiri posto.
Slabljenje globalne trgovine i rast neizvjesnosti
Globalna robna razmjena u 2026. godini mogla bi rasti tek oko 1,5 posto, dok u nepovoljnijem scenariju rast može dodatno usporiti ili čak prijeći u pad.
Istodobno, financijska tržišta reagiraju na povećanu neizvjesnost, uz rast prinosa i pojačan interes za sigurniju imovinu. Središnje banke pritom balansiraju između suzbijanja inflacije i potpore gospodarskom rastu.
Trenutačni sukob dio je temeljne strukturne promjene: globalno gospodarstvo sve se više udaljava od učinkovitosti i slobodne trgovine prema geopolitičkim interesima, većem utjecaju države i strateškoj autonomiji.
Opskrbni lanci se diverzificiraju, trgovinski tokovi politiziraju, a ekonomske ovisnosti smanjuju.
„Volatilnost više nije iznimno stanje, već trajni čimbenik u poslovnom planiranju. Poduzeća moraju rano identificirati rizike, razmotriti različite scenarije i fleksibilno uskladiti svoje strategije u skladu s tim”, naglašava Kolb.
