U Hrvatskoj je 2021. nastalo 1,77 milijuna tona komunalnog otpada – 4 posto više nego prethodne godine. To je 454 kilograma po stanovniku. Stopa odvojenog prikupljanja otpada povećana je u odnosu na 2020. za dva postotna boda, na 43 posto.
Razvrstavanje otpada ima utjecaj koji nadilazi naše kuhinje, kante za otpad, pa čak i zajednice. Pravilnim razdvajanjem reciklabilnog otpada od smeća i komposta pomažemo poboljšati kvalitetu zraka i vode te smanjiti emisije stakleničkih plinova. Ispravno razvrstavanje otpada znači da manje otpada završava na odlagalištima, a više onoga što bacamo može se ponovno upotrijebiti i reciklirati.
Improve, agencija za istraživanje tržišta, provela je u listopadu ove godine istraživanje o pravilnom razvrstavanju otpada te ga usporedila s rezultatima istraživanja provedenog prije godinu dana, želeći provjeriti jesu li građani usvojili neke nove navike i jesu li bolje informirani. Rezultati pokazuju da su u odnosu na prethodnu godinu vidljivi pozitivni pomaci u navikama razvrstavanja otpada.
Tako polovica ispitanika (50%) kaže da razdvaja otpad više nego prije godinu dana. Češće se radi o stanovnicima Zagreba i okolice (57%) i Sjeverne Hrvatske (56%).
Pozitivne promjene u češćem razdvajanju plastike i papira najviše se uočavaju kod Zagrepčana, koji se još uvijek navikavaju na plave vrećice i nova pravila razdvajanja otpada, međutim, još uvijek je rjeđe razdvajanje i odlaganje opasnog otpada (npr. lijekovi, baterije). Tu se može postaviti pitanje radi li se o nedovoljnoj infrastrukturi ili jednostavno o nedovoljnoj informiranosti građana.
Nešto manje od dvije trećine ispitanika, njih 64 posto smatra se dobro upoznatim s načinima odlaganja i razdvajanja otpada što je na razini rezultata iz 2021. godine. Iako se ne vidi pomak u subjektivnoj procjeni informiranosti, test (objektivne procjene) znanja ipak pokazuje da su građani puno bolje informirani nego godinu dana ranije!
Točnost identificiranja boje spremnika za odlaganje pojedine vrste otpada kreće se od 67 posto do 89 posto, što je napredak u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje postoji potreba za edukacijom, odnosno isticanjem vrste otpada na samom spremniku što se posebno odnosi na kontejner za staklo.
Kod pitanja o razvrstavanju specifičnih vrsta otpada, rezultati pokazuju da velika većina zna kako ga odlagati. Gotovo svi znaju da se novine i časopisi odlažu u plavi spremnik, a limenke i konzerve u žuti spremnik. Iako znatno bolje nego prije godinu dana, još uvijek velik dio građana ne zna gdje odlagati kuhano meso i ribu. I dok 53 posto ispravno navodi da se termički obrađena hrana odlaže u crni kontejner za miješani otpad, njih 47 posto navodi smeđi kontejner za biorazgradivi otpad.
Vrlo je pozitivno što je većina građana spremna na promjene ponašanja: njih 76 posto izjavljuje da je spremno promijeniti svoje životne navike u budućnosti kako bi što pravilnije sortirali otpad.
Čak 63 posto ispitanika slaže se da bi trebalo uvesti financijske kazne za one koji se ne pridržavaju razvrstavanja otpada. Zanimljivo je da bi svaki četvrti građanin bio spreman javno prozvati osobu koja se ne pridržava pravila razvrstavanja otpada.
U svakom slučaju, prije uvođenja financijskih kazni, potrebno je znati (naučiti) gdje se koja vrsta otpada odlaže. I ne samo to – potrebno je osigurati infrastrukturu kako bi to što smo naučili, mogli i primjenjivati odnosno odlagati otpad u za to predviđene kontejnere.
S organizacijom skupljanja otpada u mjestu u kojem žive zadovoljno je tek 41 posto ispitanika, što je ipak nešto više nego prošle godine, kada ih je 36 posto bilo zadovoljno s organizacijom prikupljanja otpada. Zagrepčani, iako bolje upoznati s načinima odlaganja otpada, manje podržavaju uvođenje financijskih kazni za one koji se toga ne pridržavaju, a ujedno je i zadovoljstvo organiziranim skupljanjem otpada niže nego u drugim regijama, pokazalo je istraživanje agencije Improve.
Napomena: Istraživanje agencije Imrprove je provedeno tijekom listopada 2022. godine na 430 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
