“Izazovi gospodarenja otpadom u Hrvatskoj veći su nego ikad, ali postoje brojne prilike za napredak, suradnju i inovacije”, istaknuo je na 12. međunarodnoj konferenciji o zaštiti okoliša zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša. Dodao je kako je upravo Konferencija platforma za dijalog, razmjenu ideja i stvaranje konkretnih rješenja.
Konferencija koja se od 4. do 6. lipnja održava u Poreču pod sloganom “Suvremenim tehnologijama efikasnije do ciljeva” okupila je 300-tinjak stručnjaka. Uz Budišu, kao predstavnika pokrovitelja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sudionike je u ime organizatora, tvrtke Business Media Croatia i časopisa Tehnoeko, pozdravio direktor Nenad Žunec.
Budiša je naglasio da su komunalna društva, predstavnici koji se bave otpadom, reciklažeri, obrađivači otpada – svakodnevni nositelji sustava na terenu i prva linija u provedbi politike održivog gospodarenja otpadom.
“Bez vašeg truda sustav ne bi funkcionirao. Vaše znanje, iskustvo i izazovi s kojima se susrećete ključni su za oblikovanje realnih i učinkovitih politika. Mi u Fondu, zajedno s resornim Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, radimo na različitim programima i pozivnim natječajima gdje sufinanciramo komunalnu opremu, a isto tako i sanaciju odlagališta kako bismo postali učinkovitiji i ispunili zadane ciljeve”, poručio je.
Stopa oporabe i recikliranja dosegnula 48 posto
Svake godine, rekao je Budiša, količina komunalnog otpada u zemlji raste. No, naglasio je, istovremeno raste i stopa oporabe i recikliranja, koja je sada na 48 posto.
U Hrvatskoj se odvojeno prikuplja otpad u 96 posto gradova i općina. Stopa odlaganja na odlagališta od 2010. godine smanjena je za 41 posto. Broj reciklažnih dvorišta je u posljednjih nekoliko godina utrostručen.
Iako su trendovi pozitivni, Budiša je konstatirao da još uvijek nisu postignuti svi ciljevi. U projekte gospodarenja otpadom posljednjih je godina uloženo više od 550 milijuna eura. To je generiralo investicije vrijedne oko 2,5 milijarde eura. “To su veliki novci, a trošak tih ulaganja moramo gledati kao investiciju u okoliš kakav ostavljamo budućim generacijama”, upozorio je Budiša.
U sanaciju odlagališta uložen 151 milijun eura
Podsjetio je da je Fond do sada u sanaciju odlagališta otpada uložio 151 milijun eura. Također, Fond je analizirao raspoložive kapacitete i izradio planove za daljnje postupanje. Cilj je uspostava adekvatnog zbrinjavanja otpada u svim županijama do izgradnje regionalnih centara. Za sanaciju i prevenciju nastanka divljih odlagališta osigurano je 6 milijuna eura.
Budiša je govorio i o izmjenama u sustavu gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Naveo je kako je Fond donio nove odluke o naknadama za ovlaštene sakupljače i obrađivače otpada.
Novi izračuni troškova uključuju sve relevantne aspekte gospodarenja otpadom i bit će redovito ažurirani. Sustav, koji je počeo s radom 2005. godine, ostvaruje visoke rezultate u prikupljanju i obradi reciklabilnih materijala (oko 85 % godišnje). No, pojasnio je kako se naknade za sakupljače nisu se mijenjale, pa je bilo potrebno redefinirati sustav.
Zamjenik direktora Fonda naglasio je potrebu za pravičnom i financijski održivom optimizacijom sustava, uzimajući u obzir ekološki prihvatljive materijale i proizvode s manjim utjecajem na okoliš. Istaknuo je postojanje određenih problema, osobito u sakupljanju elektronike i stakla, te najavio nastavak rada na unaprjeđenju sustava.
Štete zbog nelegalnog postupanja s otpadom
Fond sanira i štete nastale zbog nelegalnog postupanja s otpadom, kao što su slučajevi u Gospiću, Poznanovcu i Samoboru. Planirana je sanacija šest takvih lokacija. Fond će za to osigurati 30 milijuna eura u prvoj fazi.
Budiša je najavio i izmjene Zakona o gospodarenju otpadom. One će uključivati strože uvjete za izdavanje dozvola i nadzor nad njima. Smisao tih promjena je spriječiti nezakonito postupanje s otpadom.
Nastavit će se sanacija “crnih točaka”. To uključuje Crno brdo kod Biljana Donjih, obalu Kosice u Solinu i odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu.
Istaknuo je i nastojanje Fonda te resornog Ministarstva da osmisle programe sufinanciranja koji će pomoći u podizanju razine komunalnih usluga, a da se istovremeno gradi sustav koji će doprinositi ciljevima kružnog gospodarstva i biti resursno učinkovit.
Svoje izlaganje zaključio je porukom da će u budućnosti više pažnje biti posvećeno tehnološkim inovacijama u gospodarenju otpadom i daljnjem iskorištavanju resursa u okviru kružne ekonomije.
