Kreće obnova Banskih dvora vrijedna 155 milijuna kuna

Banski dvori zaštićeno su kulturno dobro pa će se obnova sufinancirati iz Fonda solidarnosti Europske unije, sredstvima namijenjenim za obnovu kulturne baštine oštećene u potresu

25
Banski dvori
Ovaj kompleks dviju četverokrilnih palača izgrađenih u slogu baroknoga klasicizma, već je više od dvije stotine godina metonimija hrvatske izvršne vlasti [Izvor: vlada.hr]

Vlada je pokrenula projekt sveobuhvatne obnove Banskih dvora u vrijednosti procijenjenoj na 155,1 milijun kuna. Kako su Banski dvori zaštićeno kulturno dobro, obnova će se sufinancirati iz Fonda solidarnosti Europske unije, sredstvima namijenjenim za obnovu kulturne baštine oštećene u potresu, piše Jutarnji list.

Ovaj kompleks dviju četverokrilnih palača izgrađenih u slogu baroknoga klasicizma, već je više od dvije stotine godina metonimija hrvatske izvršne vlasti, poput palače Matignon u Francuskoj ili Downing Streeta broj 10 u Velikoj Britaniji.

Vlada je pokrenula postupak javne nabave projektno-tehničke dokumentacije i cjelovite obnove Banskih dvora, a iz natječajne dokumentacije proizlazi da je projekt obnove podijeljen u dvije faze.

U prvoj, koja će trajati pola godine, izvest će se radovi na konstrukcijskoj obnovi palače i taj dio projekta bit će sufinanciran bespovratnim sredstvima iz europskog Fonda solidarnosti. Druga faza obnove zgrade sjedišta Vlade trajat će dvije godine od dana potpisivanja ugovora s izvođačima radova.

Obnovit će se sve instalacije (elektroinstalacije, vodovodne, kanalizacijske…), preuredit će se kuhinja i restoran u prizemlju zgrade te neke od svečanih dvorana na katu. Na tavanu će se urediti uredski prostori, a zgrada će biti u potpunosti prilagođena osobama s poteškoćama u kretanju.

U službi državne uprave od 1808.

Banski dvori sagrađeni su u stilu baroknog klasicizma krajem 18. stoljeća na mjestu kuće bana Petra Zrinskoga. Služili za potrebe državne uprave već od 1808. kada je u prizemlju bio smješten Arhiv Kraljevine. Cijeli prvi kat je bio stambeni prostor za bana, a na drugome katu su bili smješteni sudovi. Kompleks je sve do 1918. godine bio dom hrvatskih banova, po čemu je i dobio ime. Kasnije su u njima bili smješteni kraljevski Zemaljski arhiv, Banski i zemaljski sudbeni stol, te hrvatska sabornica.

Upravo je u ovoj zgradi Ivan Kukuljević Sakcinski održao svoj glasoviti govor na hrvatskome jeziku (“Tko može celomu jednomu narodu zabraniti, da svojim prirodjenim jezikom govori…”), a vatrene govore držali su i banovi Jelačić i Mažuranić. U odajama Banskih dvora odsjedali su kraljevi Franjo I., Franjo Josip, prijestolonasljednik Rudolf, princeza Štefanija, te Aleksandar Karađorđević s kraljicom.

Poslije demokratskih izbora 1990. godine, Banski dvori postaju sjedište Ureda predsjednika Republike. Zrakoplov Jugoslavenske narodne armije (JNA) raketirao ih je 7. listopada 1991., teško oštetivši cijeli južni kompleks zgrade, pri čemu je i jedna osoba poginula.