Prema podacima koje je objavio DZS, u drugom ovogodišnjem tromjesečju cijene stambenih nekretnina zabilježile su ubrzanje rasta na godišnjoj razini dok je u odnosu na razdoblje siječanj-ožujak rast blago usporio. Tako je indeks cijena stambenih nekretnina, koji mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe (uključujući i vrijednost zemljišta), u razdoblju od travnja do lipnja zabilježio rast od 3,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2022. U odnosu na isto razdoblje 2021. godine, nakon rasta u prvom tromjesečju od 13,5 posto, u drugom ovogodišnjem tromjesečju godišnja stopa rasta je ubrzala na dvoznamenkastih 13,6 posto. Rast cijena na godišnjoj razini pri tome je podržan višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata u Zagrebu, na Jadranu i ostalim područjima.
U odnosu na prethodno tromjesečje, cijene novih stambenih objekata u drugom tromjesečju 2022. bile su više za 0,9 posto dok su cijene postojećih stambenih objekata zabilježile rast od 4,2 posto. S druge strane, promatrano na godišnjoj razini, nakon rasta od 20,3 posto od siječnja do ožujka 2022. cijene novih stambenih objekata zabilježile su usporavanje rasta na 15,9 post dok su cijene postojećih stambenih objekta ubrzale s rastom s 12,5 posto na 13,3 posto, nastavivši time dvogodišnji trend pozitivnih stopa u kontinuitetu. Navedeno ne iznenađuje s obzirom na povećanu potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama nakon potresa koji su tijekom 2020. pogodili neke dijelove Hrvatske.
Prosječna cijena stambenih nekretnina u prvoj polovini godine bila je 16,3 posto viša u odnosu na isto razdoblje 2021.
U Gradu Zagrebu zabilježeno je usporavanje rasta na tromjesečnoj i godišnjoj razini na 3,8 posto odnosno 14,8 posto dok je na Jadranu zabilježeno usporavanje rasta cijena na 2,9 posto tromjesečno te godišnje ubrzanje na 12,8 posto (s 10,9% tromjesečje ranije). Uz stagnaciju na tromjesečnoj razini, u ostalim dijelovima Hrvatske zabilježeno je također ubrzanje rasta cijena na godišnjoj razini na 15,2 posto.
Rast cijena stambenih nekretnina, prisutan od 2016. godine, dodatno je ubrzao u drugom tromjesečju na godišnjoj razini. Međutim, bitno je napomenuti kako se radi o prosječnim cijenama na razini cijele Hrvatske te da tržište nekretnina karakterizira visoka segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine. Nastavak rasta cijena zasigurno je bio posljedica dugogodišnjeg razdoblja izrazito visoke likvidnosti, niskih kamatnih stopa te nepromijenjenih očekivanja glede budućih alternativnih ulaganja. Osim toga, Vladine subvencije za stambene kredite također pridonose rastu potražnje i cijena.
U godini pred nama analitičari RBA očekuju nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, iako sporijom dinamikom u odnosu na prethodne godine. Prosječna godišnja stopa rasta u 2023. neće prelaziti 5 posto. Uzimajući u obzir trenutne globalne geopolitičke nemire i pojačane strahove i neizvjesnost uslijed snažnih inflatornih pritisaka, analitičari očekuju kako će u srednje do dugoročnoj perspektivi kretanje cijena nekretnina biti određeno prvenstveno demografskim trendovima, snagom gospodarstva i naravno, turističkom aktivnosti.
Revitalizacija potresom pogođenih područja, kao i ostalih dijelova Hrvatske, podržava očekivanja nastavka rasta cijena u središnjem dijelu Hrvatske, dok će cijene na obali određivati trendovi u turizmu. S druge strane, početak stezanja monetarne politike i podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke moglo bi dio viška likvidnosti/štednje usmjeriti i u neke druge oblike investicijskih aktivnosti i tako djelomično umanjiti i utjecati na potražnju za stambenim nekretninama.
