Poželjno dostizanje realnog dohotka po zaposlenom od oko 90 posto prosjeka EU kao sljedeći korak nije slučajno ni arbitrarno postavljena razina. Naime, analiza kretanja odnosa stvarne individualne potrošnje koja uključuje i realnu vrijednost potrošnje javnih dobara, i neto migracijskih salda za članice EU od 2009. do 2022. godine pokazuje nam da realni dohodak na razini oko 90 posto EU prosjeka stanovništvo ocjenjuje zadovoljavajućim pa stoga raste vjerojatnost pozitivnog migracijskog trenda – odnosno zaustavljanje iseljavanja, pa čak i povratak iseljenika, navodi Hrvoje Stojić u ovotjednom izdanju publikacije Fokus tjedna glavnog ekonomista HUP-a.
Za postizanje standarda koji pozitivno utječe na zadržavanje ljudi, neto imigracijske tokove te u konačnici demografsku stabilizaciju, potreban je široki konsenzus oko ulaska Hrvatske među top 20 najprivlačnijih destinacija na OECD-ovoj PMR ljestvici u idućih nekoliko godina, sa sadašnjeg 27. mjesta ljestvice koja obuhvaća 47 zemalja.
U posljednjem objavljenom OECD-ovom petogodišnjem izvješću Product Market Regulation, Hrvatska se približila prosjeku OECD-a te EU prema kriteriju reguliranosti tržišta, dok je u mjerenju iz 2018. godine bila među četiri najreguliranije ekonomije EU i pri vrhu liste reguliranosti svih zemalja uključenih u ovo mjerenje.
Smanjenje razine regulacije
Prema “padu” PMR indeksa u 2023. godini, odnosno smanjenju razine regulacije za gotovo 20 posto, Hrvatska je među top četiri članice EU, a posljednji “score” od 1,39 je blizu prosjeka OECD-a (1,34) i malo slabiji od prosjeka EU (1,21) (niža vrijednost indeksa znači veću liberalizaciju). Stvarni pomaci u ranije spomenutim područjima, jačanje percepcije o njihovoj provedbi i kratkoročan solidan momentum ekonomskog rasta mogu ubrzati pozitivne promjene.
Rad na dosezanju cilja od 90 posto prosjeka EU može povećati ulaganja u tvrtke i sektore koji stvaraju veću dodanu vrijednost po zaposlenom i isplaćuju veće realne osobne dohotke. Naročito u razdoblju pred nama kad značajno uspori priljev EU fondova. Valja reći i kako prema poslovnim investicijama zaostajemo za prosjekom EU i mnogim ekonomijama CEE regije, dok je istodobno bruto profitabilnost hrvatskih tvrtki, unatoč poboljšanjima posljednjih godina, još uvijek 25 posto ispod prosjeka CEE regije te čak 55 posto ispod prosjeka EU. Pritom znamo kako samo profitabilne tvrtke mogu investirati u produktivnost i na održiv, opravdan način povećavati primanja zaposlenih.
S obzirom na nerazmjerno visoku relativnu razinu javne potrošnje u odnosu na veličinu naše ekonomije, u HUP-u smatraju oportunim razmotriti buduće promjene u strukturi javne potrošnje.
