Hrvatska poduzeća prepoznaju ublažavanje klimatskih promjena kao značajnu temu, no u poduzimanju konkretnih mjera i planiranju ciljeva još uvijek uvelike izostaju, pokazuje najnovija analiza konzultantsko-revizorske kompanije EY Hrvatska, predstavljena u sklopu EY CSRD Barometra 2025.
Unatoč usklađivanju s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS), samo 17 posto poduzeća razvilo je tranzicijske planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Istovremeno, čak 85 posto poduzeća nije prijavilo nijednu djelatnost usklađenu s EU taksonomijom, što ukazuje na znatan prostor za napredak u integraciji ESG principa u strategije poslovanja.
„Postoji jasna potreba za dubljom integracijom ESG principa u poslovne strategije i poboljšanjem kvantitativnih pokazatelja. Trenutno izvještavanje još uvijek uvelike ostaje na deklarativnoj razini“, poručila je Ivana Krajinović, partnerica u Odjelu revizije te voditeljica Odjela financijsko-računovodstvenog savjetovanja i izvještavanja o održivosti u EY-u Hrvatska.
“Postoji jasna potreba za dubljom integracijom ESG principa u poslovne strategije i poboljšanjem kvantitativnih pokazatelja. Iako EU taksonomija predstavlja ključan alat za usmjeravanje kapitala prema održivim ciljevima, čak 85 % analiziranih poduzeća nije prijavilo ni jednu djelatnost usklađenu s taksonomijom, što ukazuje na veliki prostor za unaprjeđenje održivog poslovanja” – Ivana Krajinović, partnerica u EY-u Hrvatska
Od 50 poduzeća obveznika prema popisu Ministarstva financija, njih 42 predalo je izvještaje koji su detaljno analizirani u okviru barometra. Među njima, šest izvještaja dobilo je mišljenje s rezervom, što ukazuje na potrebu za dodatnim unaprjeđenjima u kvaliteti i transparentnosti izvještavanja.
Iako su sva analizirana poduzeća prepoznala klimatske promjene kao relevantnu temu, a 76 posto je izvijestilo i o prilagodbi klimatskim rizicima, svega polovica ih ima definirane ciljeve smanjenja emisija. Mjere koje se najčešće navode uključuju korištenje obnovljivih izvora energije, tehnološke modernizacije i zelene certifikate. Međutim, emisije iz opsega 3 – koje u većini sektora čine više od 75 posto ukupnih emisija – rijetko su bile predmet mjerenja i izvještavanja, uglavnom zbog izazova u prikupljanju podataka.
Pritom, analiza otkriva i druge slabosti: 29 posto poduzeća uopće nema definirane ciljne vrijednosti, dok njih 81 posto nije povezalo ciljeve održivosti s politikama primitaka uprave. Najviše primjera povezivanja ciljeva sa sustavima nagrađivanja zabilježeno je u sektoru financijskih institucija.
Na socijalnom planu, gotovo sva poduzeća izvještavala su o radnoj snazi i krajnjim korisnicima, no teme poput radnika u lancu vrijednosti (19%) i pogođenih zajednica (21%) ostale su slabo zastupljene. Slično vrijedi i za okolišne teme poput bioraznolikosti (26%) i onečišćenja (31%).
„Kao jedno od ključnih područja poboljšanja identificirali smo nedostatak povezanosti između strategije, ciljeva i konkretnih mjera. Sljedeći korak mora biti prelazak s forme na sadržaj – prema stvarnoj, strateškoj održivosti“, zaključila je Krajinović.
EY CSRD Barometar 2025 donosi prvi sustavni uvid u stanje izvještavanja o održivosti u Hrvatskoj te služi kao referentna točka za daljnji razvoj korporativne prakse u skladu s europskim zelenim ambicijama.
