Do 2040. godine riječka luka mogla bi prerasti u istinsko logističko središte regije, privlačeći nove brodarske linije i služeći kao glavni gateway za središnju i jugoistočnu Europu. Postoji potencijal da generira pet puta više ekonomske aktivnosti nego danas, odnosno 3,3 milijarde eura i 8.600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije. To je optimistični scenarij iz stručne studije “Ekonomski učinci riječke luke” koja je predstavljena na konferenciji Hrvatske gospodarske komore “Brod, vlak, pogodak” održane u ponedjeljak Zagrebu.
Cilj konferencije je osvijestiti značaj i potencijal riječke luke kao i važnost ulaganja u prometnu infrastrukturu kao ključ za ostvarivanje snažnije uloge Hrvatske u europskim logističkim tokovima, stoji u priopćenju HGK.
Ključ razvoja: Dvokolosiječna pruga Zagreb – Rijeka
Pogled na 2040. godinu pretpostavlja ubrzan razvoj i raniji dovršetak ključnog infrastrukturnog projekta – dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb-Rijeka do 2032. godine. To će povećati preusmjeravanje tereta kroz Rijeku zahvaljujući uklonjenim uskim grlima i snažnom investicijskom ciklusu koncesionara.
“Kao najveća teretna morska luka u Hrvatskoj, Rijeka predstavlja ključno čvorište za međunarodnu trgovinu i povezanost s globalnim tržištima. Kategorizirana je kao luka od osobitog gospodarskog interesa za Hrvatsku. Doprinos nacionalnom gospodarstvu ogleda se u trgovinskoj razmjeni, privlačenju investicija i otvaranju novih radnih mjesta. Kao dio TEN-T pomorske mreže i koridora, riječka luka je značajna za zemlje bez izlaza na more čime je Hrvatska u prilici osnažiti svoj geostrateški položaj”, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
Pozitivni učinci luke šire se izvan pomorskog sektora
Na konferenciji je upozoreno da se utjecaj riječke luke proteže i izvan pomorskog sektora. Naime, njezin razvoj generira pozitivne učinke duž cijelog dobavnog lanca, potičući rast sektora poput transporta, logistike, trgovine i drugih povezanih industrija.
“Rijeka doživljava transformaciju kojoj su obol dali upravo prometni, infrastrukturni projekti. Zahvaljujući iznimnom geoprometnom položaju čitav niz projekata proveden je u samoj luci, ali i na željezničkoj infrastrukturi. Ono što je dalo dodatan poticaj i snažan zamah njenom daljnjem razvoju je i povijesni, koncesijski ugovor zahvaljujući kojem će kroz par mjeseci u funkciji biti novi kontejnerski terminal. Imamo garantirani promet i izgrađenu spojnu cestu od novog terminala do autoceste, a ono što još treba ojačati je željeznička mreža prema europskim pravcima”, izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Tri scenarija razvoja: Optimistični, osnovni i pesimistični
Autori studije s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Pomorskog fakulteta u Rijeci kvantificiraju ekonomske učinke koje lučke aktivnosti ostvaruju na gospodarstvo Republike Hrvatske, ali i Primorsko-goransku županiju. Autori su razvili tri razvojna scenarija temeljena na analizi prošlih tendencija i sadašnjeg stanja, te procjene prometnog i infrastrukturnog razvoja.
“Osnovni scenarij predviđa umjeren, ali stalan rast lučkog prometa i realizaciju već planiranih infrastrukturnih ulaganja, generiranje oko 2.500 novih radnih mjesta i ukupnu vrijednost proizvodnje povezane s radom luke na približno 2,44 milijarde eura u 2040. S druge strane, pesimistični scenarij prikazuje ishod u kojem se ostvaruju negativni rizici poput kašnjenja ili nedovoljnog ulaganja u infrastrukturu”, navodi Davor Dujak s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, jedan od autora.
Dujak pojašnjava kako pesimistični scenarij jasno ilustrira cijenu odgode ulaganja čime se propuštaju značajne ekonomske prilike, a konkurentnost luke i zemlje na međunarodnom tržištu trpe zbog nedostatne modernizacije.
Riječka luka već sada doprinosi gospodarskom rastu
U raspravi je naglašeno da usprkos svim izazovima i globalnim geopolitičkim i gospodarskim neizvjesnostima, riječka luka već sada ima ulogu snažnog pokretača ekonomskog rasta na nacionalnoj i regionalnoj razini.
“HŽ infrastruktura je do sada modernizirala željezničku infrastrukturu na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačko pristanište. Uloženo je gotovo 60 milijuna eura i povećani su kapaciteti teretnih kolodvora čime je ubrzan teretni prijevoz iz luke na željeznicu i obrnuto. Time se znatno podiže razina konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a uz obnovu postojeće i izgradnju nove infrastrukture na koridoru RH2, potaknut će se razvoj željezničkih usluga”, izjavio je predsjednik Uprave HŽ infrastrukture Ivan Kršić.
Novi kontejnerski terminal mijenja pravila igre
“U tijeku je snažan investicijski ciklus, a za par mjeseci počinje raditi novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal. Ukupna investicija u izgradnju i opremanje terminala te prometnu infrastrukturu iznosi oko 600 milijuna eura, a zajednički su je realizirali Lučka uprava Rijeka, HŽ Infrastruktura, Hrvatske ceste i koncesionar Rijeka Gateway d.o.o. U završnoj fazi je i investicija koncesionara Rijeka Gateway od oko 200 milijuna eura, a iduća investicija od 180 milijuna predviđa izgradnju i opremanje 280 metara nove obale na terminalu. Ovo je projekt koji donosi lidersku poziciju u sjevernom Jadranu i određuje daljnji razvoj riječkog i hrvatskog lučkog i prometnog sustava”, podsjetio je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.
Sudionici su istakli da će se uz pravovremenu i učinkovitu realizaciju planiranih infrastrukturnih ulaganja, doprinos riječke luke značajno povećati u godinama koje dolaze. Razvojni trend snažno sugerira da su ulaganja u riječku luku isplativa, ne samo u smislu povrata, već i kroz šire multiplikativne učinke na gospodarstvo. Suprotno tome, kašnjenja ili neostvarenje ključnih projekata ograničila bi potencijal rasta, svodeći ukupne učinke luke na razinu bližu pesimističnom scenariju s bitno manjim doprinosom nacionalnom razvoju i konkurentnosti.
