Što biste trebali znati o zabrani jednokratne plastike u EU

Direktiva obuhvaća niz mjera javne politike vezanih uz plastične predmete za jednokratnu uporabu, uključujući tržišna ograničenja, smanjenje potrošnje, pravila skupljanja i označavanja te programe proširene odgovornosti proizvođača

174
jednokratna plastika
Image by flockine from Pixabay

Od subote 3. srpnja u Europskoj uniji stupila je snagu Direktiva o plastici za jednokratnu uporabu iz 2019. godine. Direktivom se zabranjuje nekoliko plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu (single-use plastic / SUP) koji su godinama zagađivali europske plaže, a za koje postoje odgovarajući zamjenski proizvodi.

Plastika za jednokratnu upotrebu čini više od 70 posto morskog otpada u Europi. Ostaci plastike štetni su za morski život i biološku raznolikost; ostake nalazimo u mnogim morskim vrstama – poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama te na kraju u ljudskom prehrambenom lancu.

Plastika je prikladan, koristan i vrijedan materijal, ali trebamo ju koristiti drugačije. Plastično smeće nanosi štetu okolišu i negativno utječe na gospodarstvo, kako u smislu izgubljene ekonomske vrijednosti materijala, tako i troškova čišćenja i gubitaka za turizam, ribarstvo i brodarstvo.

Direktivom se traži prelazak s plastike za jednokratnu uporabu prema višekratnim proizvodima i sustavima. Obuhvaća niz mjera javne politike vezanih uz plastične predmete za jednokratnu uporabu, uključujući tržišna ograničenja, smanjenje potrošnje, zahtjeve u pogledu dizajna, skupljanja i označavanja te programe proširene odgovornosti proizvođača, ovisno o artiklu i dostupnim alternativama.

Što se zabranjuje

Od subote se više ne smiju prodavati:

  • plastični pribor za jelo (vilice, noževi, žlice, štapići za jelo);
  • plastični tanjuri;
  • plastične slamke;
  • plastični štapići za uši;
  • plastični štapići za miješanje napitaka;
  • plastični štapići namijenjeni pričvršćivanju na balone;
  • plastični spremnici za hranu izrađeni od ekspandiranog polistirena;
  • proizvodi od oksorazgradive plastike (proizvodi od oksorazgradive plastike poput vrećica plasiraju se na tržište kao biorazgradive, ali se, prema EU, razgrađuju u mikroplastiku koja dugo ostaje u okolišu).

Kafići i restorani sada će morati upotrebljavati pribor i slamke izrađene od bambusa, celuloze ili drugih biorazgradivih materijala.

Ipak, neće svi jednokratni plastični proizvodi biti zabranjeni. Za neke plastične proizvode za jednokratnu upotrebu primijenit će se mjere poput ograničavanja njihove upotrebe, smanjenja potrošnje i sprječavanja generiranja smeća kroz zahtjeve za označavanje, sheme proširene odgovornosti proizvođača (“načelo zagađivač plaća“) te zahtjeve za dizajnom proizvoda. Ograničena će biti upotreba jednokratnih plastičnih vrećica, spremnika za hranu i piće za trenutnu potrošnju, ambalaže, duhanskih filtera, higijenskih proizvoda, vlažnih maramica i ribarskog pribora bit će ograničena, a proizvođači će plaćati naknadu za njihovo zbrinjavanje i pokrenuti kampanje za podizanje o štetnom utjecaju takvih proizvoda na okoliš.

Konačni cilj je model kružnog gospodarstva EU-a u kojem će se plastika koristi na održiviji način, ponovno upotrijebiti i reciklirati, bez stvaranja otpada ili zagađenja.

Evo što biste trebali znati o planovima Europske unije vezanima budućnost bez plastike.

Kako će se primjenjivati novi režim

Države članice EU-a izradile su vlastite zakone za provedbu Direktive o plastici za jednokratnu uporabu. Neke su čak odlučili proširiti popis zabranjenih proizvoda.

Francuskim “‘zakonom o kružnom gospodarstvu i borbi protiv otpada” koji je usvojen u veljači 2020., bit će zabranjena i većina plastične ambalaže za  voće i povrće, plastične vrećice čaja, konfeti i plastične igračke koje se nude u sklopu dječjih jelovnika.

U Njemačkoj su mjere prihvaćene u studenom,  a na popis su uvrštene EPS polistirenske posude za hranu.

U Luksemburgu je plastične predmete za jednokratnu upotrebu zabranjeno prodavati na festivalima. U Grčkoj je njihova upotreba od veljače zabranjena u vladinim agencijama, što je prva zabrana takve vrste.

Neke zemlje poput Italije i Belgije uvode porez ili naknade na plastične proizvode kako bi destimulirale njenu uporabu.

Sve bi se moglo činiti slučajnim, ali u skladu s Europskim zelenim ugovorom sve države članice EU-a do kraja desetljeća moraju uvesti model kružne ekonomije u kojem će se plastika koristiti održivo, bez onečišćenja.

Plastične boce za piće još su  uvijek dopuštene

Iako se Direktiva o plastici bavi velikim brojem plastičnih predmeta koji završe u europskim morima, ona ne zabranjuje upotreba plastičnih boca za piće kojih se svakodnevno širom svijeta proda oko 1,3 milijarde.

Napravljene od PET-a, ove plastične posude na fosilnoj osnovi su među rijetkim plastičnim proizvodima koji se mogu reciklirati i koristiti za izradu novih boca, ambalaže ili vlakana. I dalje ostaje problem što se u Europi samo 65 posto prodanih PET boca prikupi za recikliranje, a ostatku će trebati stotine godina da se razgradi.

Direktiva o jednokratnoj plastici postavlja cilj da se postotak prikupljenih boca za recikliranje do 2029. poveća na 90 posto (s privremenim ciljem od 77 posto do 2025. godine). Do 2025. te boce bi trebala sadržavati najmanje 25 posto recikliranog materijala, a do 2030. najmanje 30 posto. Direktiva također uključuje zahtjev za redizajnom čepova plastičnih boca za piće.

Proizvođači koji prodaju PET boce sada također imaju veću odgovornost u skladu s načelom proširene odgovornosti proizvođača na kojem se temelji Direktiva. Na temelju načela “onečišćivač plaća”, proizvođači će morati pokriti troškove čišćenja i gospodarenja otpadom, te raditi na podizanju svijesti o štetnom utjecaju takvih proizvoda na okoliš te  održivim metodama zbrinjavanja.

Neke alternative plastici

Prirodni polimeri koji nisu kemijski modificirani izuzeti su iz Direktive. Sva plastika proizvedena od modificiranih prirodnih polimera, fosilnih ili sintetičkih sirovina, je zabranjena.

Kao dobitnici bi iz toga trebali proizaći nov održivi materijali koji se ne smatraju kemijski modificiranima. To uključuje regeneriranu celulozu koja se koristi za proizvodnju viskoznih, liocelnih i celuloznih filmova.

Najrasprostranjeniji biopolimer na našem planetu, regenerirana celuloza, koristi se za stvaranje jakog, prozirnog i potpuno biorazgradivog filma ili sloja koji je u velikoj mjeri nepropustan za ulja i masti. Materijal koji se prije uvođenja plastike na bazi ulja dugo koristio za pakiranje hrane sada se vraća.

Direktiva o jednokratnoj plastici postavlja cilj da se postotak prikupljenih boca za recikliranje so 2029. poveća na 90 posto (s privremenim ciljem od 77 posto do 2025. godine). Do 2025. te boce bi trebala sadržavati najmanje 25 posto recikliranog materijala, a do 2030. najmanje 30 posto. Direktiva također uključuje zahtjev za redizajnom čepova plastičnih boca za piće.

Proizvođači koji prodaju PET boce sada također imaju veću odgovornost u skladu s načelom proširene odgovornosti proizvođača na kojem se temelji Direktiva- Na temelju načela “onečišćivač plaća”, proizvođači će morati pokriti troškove čišćenja i gospodarenja otpadom, te raditi na podizanju svijesti o štetnom utjecaju takvih proizvoda na okoliš te održivim metodama zbrinjavanja.

Opušci od cigareta

Članak 8. EU-ove Direktive o jednokratnoj plastici propisuje da proizvođači duhanskih proizvoda moraju platiti račun za čišćenje opušaka koji sadrže plastične filtere.

Filteri se izrađuju od celuloznog acetata, polimera koji se vrlo sporo razgrađuje u okolišu. A godišnje se odbaci oko 4,5 bilijuna opušaka, što ih čini jednim od najproblematičnijih plastičnih proizvoda na svijetu.

No, EU direktiva SUP prisiljava proizvođače da etiketiraju filtere i pakiranja cigareta kako bi se gradila svijest o njihovom učinku nasuprot izravnoj zabrani.

Aktivisti žele da plastični filteri budu jednostavno zabranjeni. To bi se moglo desiti 2027. kada će se ažurirati popis zabranjenih jednokratnih plastičnih proizvoda.

U rujnu 2020. borci protiv plastike sakupili su s ulica diljem Nizozemske 142.000 opušaka.

“Komunikacijske kampanje ne rješavaju problem”, upozorava Karl Beerenfenger iz By the Ocean we Unite, koji je suorganizirao čišćenje. “Moramo promijeniti sam proizvod. Filteri za cigarete služe samo kao marketinški alat za prodaju više cigareta. Želimo se potpuno riješiti plastičnog filtera za cigarete.”

No, za sada se njihova zabrana ne planira.

Održivi filteri mogli bi biti privremeno rješenje: kompanija Green Butts predstavila je putem društvenih mreža Europskoj komisiji svoj filter od prirodnih vlakana koji se, tvrde, razgrađuje u vodi.

“‘Pandemijska plastika” tek treba biti uključena u regulativu

Iz zabrane jednokratnih plastičnih proizvoda izuzeta je medicinska plastika, uključujući maske i rukavice koje su postale toliko raširene tijekom pandemije. Ovi proizvodi također završavaju kao otpad na kopnu i u moru, s potencijalno štetnim utjecajima na ekosustave, upozorava Europska agencija za okoliš (EEA).

“Uvoz maski za lice u EU više se nego udvostručio u usporedbi s količinama  prije pandemije”, navodi EEA. Istovremeno je povećana i proizvodnja u EU.

Zbog oko 170.000 dodatnih tona ovih maski za lice na bazi plastike koje su u EU uvezne tijekom prvih šest mjeseci pandemije, traži se rješenje problema.

Ali nova pravila o postupanju s jednokratnom plastikom za sada se ne bave pandemijskom plastikom. “Direktiva o plastici za jednokratnu uporabu ne odnosi se čak ni na plastične proizvode za jednokratnu uporabu koji se koriste u zdravstvenim sektorima, kao što su rukavice, haljine i maske “, upozorila je Justine Maillot iz udruge Zero Waste Europe.