Struka protiv prijedloga Zakona o prostornom uređenju: “Ovo vodi u prostorni kaos”

Strukovne arhitektonske udruge, predvođene Udruženjem hrvatskih arhitekata i Hrvatskom komorom arhitekata, uputile su povodom prijedloga novog Zakona o prostornom uređenju pismo saborskim zastupnicima te čelnicima županija, gradova i općina, u kojem poručuju da je donošenje novog zakonodavnog paketa prilika za modernizaciju sustava, ali da aktualni prijedlog ne odgovara potrebama prostora niti javnom interesu.

“Vjerujemo da je unapređenje planiranja prostora naš zajednički cilj, a osnovni korak ka njemu je kvalitetan zakonodavni okvir temeljen na stručno opravdanim postavkama.
Donošenje kompleta novih zakona jedinstvena je prilika za bolje planiranje našeg zajedničkog prostora, iznad svakog partikularnog interesa. Međutim, ovakav prijedlog zakona ne pruža adekvatne odgovore za aktualne potrebe sustava prostornog uređenja, već ga čak i djelomično razgrađuje te posljedično unazađuje.

Naš prostor vrijedi i zaslužuje više pa unatoč tome što predmetni Zakon sadrži niz stručno
neopravdanih odredbi, ovdje izdvajamo samo neke od njegovih glavnih nedostataka za koje
stručno ocjenjujemo da bi mogli izazvati ozbiljne prostorne, društvene i financijske štete za
općine, gradove, županije i Republiku Hrvatsku”, navodi se u pismu.

Glavne primjedbe arhitektonske struke

1. Slabljenje uloge lokalne i regionalne samouprave

Prema prijedlogu, ključne odluke o prostoru prebacuju se s općina, gradova i županija na državnu razinu, što je, kažu, suprotno Ustavu RH i europskoj praksi. Određeni projekti – poput sunčanih elektrana, geotermalnih bušotina ili priuštivog stanovanja – mogli bi se realizirati izravno na temelju Zakona, čak i protivno važećim prostornim planovima.

2. Gradnja bez prostornog plana i javne rasprave

Struka upozorava da bi se velike sunčane elektrane ili naselja priuštivog stanovanja mogle graditi bez demokratskih procedura, uključujući isključenje javnosti iz rasprave i mogućnost izvlaštenja zemljišta. Takav pristup smatraju opasnim za kvalitetu života i razvoj zajednica.

3. Ukidanje svih postojećih prostornih planova u roku od pet godina

Prijedlog predviđa prestanak važenja svih važećih i trenutno izrađivanih prostornih planova – uključujući više od 800 planova “nove generacije” za koje je već utrošeno više od 17 milijuna eura javnih sredstava. Arhitekti upozoravaju da je nerealno u tako kratkom roku izraditi više od 3.500 novih planova.

4. Pravni vakuum i opasnost od prostornog kaosa

Ako se planovi ne donesu na vrijeme, određeni dijelovi Hrvatske mogli bi ostati potpuno neplanski, što otvara prostor za stihijsku i netransparentnu gradnju.

5. Degradacija urbanizma i identiteta hrvatskih gradova

Novi zakon, upozoravaju, marginalizira urbanističko planiranje, jer se obveza izrade UPU-a ukida gdje god postoji bilo kakav pristup čestici. Time se dovodi u pitanje planiranje javnih sadržaja poput škola, vrtića, parkova i prometne infrastrukture.

Struka ističe da se posljedično gradovi prepuštaju pojedinačnim investicijskim inicijativama, bez cjelovitog sagledavanja potreba naselja.

Potpisnici poručuju da predloženi zakon ne ubrzava sustav prostornog uređenja, kako tvrdi Ministarstvo, nego ga “dodatno degradira” te dugoročno narušava najvrjedniji resurs države – prostor. Apeliraju na zakonodavce da preispitaju rješenja i u dijalog uključe struku.

Pismo je potpisalo Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata te arhitektonska društva iz Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke, Zadra, Šibenika, Varaždina, Međimurja, Karlovca, Istre i Dubrovnika.