Stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju na problem nekontrolirane apartmanizacije u Hrvatskoj koja dugoročno nije održiva. Prema statistikama u Hrvatskoj je trenutno 1,8 milijuna kreveta, a samo u prošloj godini u ponudu je stavljeno novih 55.000.
Snažnom rastu privatnog smještaja, osim želje za brzom zaradom od kratkoročnog najma, pogodovali su i relativno niski porezi. No i to se mijenja. Početkom sljedeće godine, sezonske iznajmljivače očekuju nova porezna davanja te će, osim paušalnog poreza koji plaćaju po krevetu, morati plaćati i porez na nekretnine za odmor. Kako će to utjecati na ponudu privatnih iznajmljivača, tek ćemo vidjeti.
Dok s jedne strane Hrvatska ima najviše smještajnih kapaciteta po glavi stanovnika EU, iskorištenost tih kapaciteta je znatno ispod prosjeka. U skladu s inflacijom i porastom troškova ove godine očekivano su rasle i cijene smještaja. U predsezoni se pisalo o porastu cijena privatnog smještaja za više od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su u sezoni zbog neiskorištenih kapaciteta neki bili primorani spuštati cijene.
Zbog masovne apartmanizacije postavlja se i pitanje o kvaliteti smještaja, odnosno standardizaciji usluge. Je li riječ samo o “nekretninskom biznisu” ili je riječ o iznajmljivačima koji se trude svojim gostima prilikom boravka pružiti i vrijednost više.
Za potrebe standardizacije u veljači ove godine Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Institutom za turizam provela je istraživanje kojim se trebao dobiti objektivan uvid u obiteljski / privatni smještaj (sobe, apartmani, kuće i vile u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba) i poslužiti kao osnova za kreiranje programa i oznaka kvalitete HTZ-a. Rezultati istraživanja još nisu objavljeni.
Ograničavanje privatnog smještaja dio je strategije hrvatskog turizma
Prema novom Zakonu o turizmu u Hrvatskoj, koji na snagu stupa početkom sljedeće godine, lokalna vlast moći će ograničiti broj, vrstu i kategorije turističkih i ugostiteljskih objekata.
Jedan od primjera je grad Dubrovnik u kojem se u posljednje tri godine broj ležajeva povećao za 4.000, a stanovi u novogradnji prodaju se prije početka gradnje te postaju apartmani. Kako bi Dubrovnik i dalje pružao ugodan život svojim građanima dubrovački gradonačelnik najavio je da se u stambenim zonama više neće moći dobiti dozvola za nove apartmane.
Agencija za istraživanje tržišta Improve provela je istraživanje o tome kako o nekima od ovih tema razmišljaju domaći turisti. Postavljeno im je pitanje u kojem bi smjeru, po njihovom mišljenju, trebao ići razvoj ponude turističkog smještaja na moru u Hrvatskoj.
Tri četvrtine građana smatra da udio privatnog smještaja ne treba povećavati, a svaki treći smatra da ga treba smanjiti. Nadalje, gotovo polovina građana smatra da bi trebalo povećati udio malih hotela, u obiteljskom vlasništvu, i hotela s 3 zvjezdice koji daju pristojnu vrijednost za novac. Ovo sigurno odražava i potrebe domaćih turista. Iako većina za svoje ljetovanje odabire privatni smještaj, postoji nedovoljna zastupljenost priuštivog i/ili opuštenijeg, obiteljskog hotelskog smještaja.
Potrebu za povećanjem udjela luksuznih hotela u hrvatskoj turističkoj ponudi više od prosjeka navode stariji gosti u dobi 50-59 godina (40%) i iznad 60 godina (49%), te oni viših prihoda kućanstva. Povećanje udjela kampova češće navode obitelji s djecom starijom od 15 godina i oni srednjih prihoda kućanstva, 2.000-2.400 eura (52%).
Da bi trebalo ulagati u hotelski smještaj govori i podatak da Hrvatska ima najmanji udio hotelskih kreveta u EU: svega 10 posto smještajnih kapaciteta se odnosi na hotele.
Kakav smještaj preferiraju domaći turisti?
Ne iznenađuje da većina domaćih gostiju za svoj ljetni odmor preferira privatan smještaj. Tu važnu ulogu sigurno igraju cjenovna dostupnost, navika ili već uspostavljena poznanstva s domaćinima.
Generacija Z više od prosjeka preferira privatan smještaj (90%), a milenijalci hotele – i to male hotele u privatnom vlasništvu (20%), kao i luksuznije hotele (16%). Male hotele više od prosjeka preferiraju i obitelji s djecom do 6 godina (18%). Luksuzniji hotel nešto su češći odabir starijih (50-59 godina, 15%).
A o prije navedenom problemu privatnog smještaja govori i podatak iz istraživanja da svaki četvrti ispitanik koji je ovo ljeto boravio u privatnom smještaju nije zadovoljan omjerom cijene i kvalitete.
O istraživanju:Agencija za istraživanje tržišta Improve provela je istraživanje u rujnu 2023. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku odrasle online populacije (stariji od 18 g.). Veličina uzorka je 502 ispitanika.
