Vlada u procesu prilagodbe za euro mora promijeniti 80 zakona, od kojih jse šezdesetak odnosi isključivo na ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. U srijedu je održana 17. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković.
“Članstvo u eurozoni jamči hrvatskoj državi, hrvatskom gospodarstvu i građanima, ukupnom ekonomskom sustavu veću sigurnost, bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova. Ulazimo u klub najrazvijenijih zemačja Europe i bolje povezanih s najsnažnijim mehanizmima solidarnosti i potpore u trenucima gopodarskih kriza. Također, članstvo u eurozoni će našem gopodarstvu omogućiti niže kamate , otpornost na krizu i veću konkurentnost. U konačnici, članstvo u eurozoni diže međunarodni rejting Hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu. Pokazalo se to ažurnim potezima triju najuglednijih agencija za investicijski rejting gdje je Hrvatska sada na najvišem inveticijskom rejtingu koji je ikada imala”, rekao je Plenković.
Od 5. rujna kreće dvojno iskazivanje cijena. Na ispostavljenim računima od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023. ukupna iznos mora biti iskazan u kunama i eurima, uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.
“To znači da će cijene artikala na računima do kraja 2022. biti iskazane u kunama, a ukupan iznos u kunama i eurima, uz prikaz fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje”, rekao je ministar financija Marko Primorac.
“Sama predopskrba banaka, koja je preduvjet za kasniju predopskrbu FINA-e, Hrvatske pošte, poslovnih subjekata građana i svih ostalih, prema planu bi trebala započeti krajem rujna odnosno početkom listopada”, najavio je viceguverner HNB-a Michael Faulend.
Nakon sjednice Nacionalnog vijeća za euro održana je i tematska sjednica Vlade na kojoj je fokus bio usmjeren na zakone vezane uz ulazak Hrvatske u eurozonu.