Svaki bi poduzetnik tijekom svog poduzetničkog vijeka trebao imati jednu priliku da mu se oproste dugovi i omogući neometano bavljenje poslom. To propisuje europska Direktiva o okvirima za preventivno restrukturiranje i pružanje druge prilike iz 2019. godine, koju države članice EU trebaju unijeti u svoje zakonodavstvo do sredine ove godine, odnosno za mjesec dana, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Hrvatsko ministarstvo pravosuđa također je najavilo da će pokrenuti izmjene Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača kako bi se prilagodili Direktivi, no prijedlog izmjena spomenutih zakona još nije objavljen pa nije jasno hoće li i na koji će način Hrvatska dodatno regulirati mogućnost oprosta poduzetničkog duga.
Trenutačno je u Hrvatskoj oko 16 tisuća blokiranih poduzetnika, njih oko osam tisuća su tvrtke, a druga polovica su obrtnici i drugi poduzetnici koji vode poslovne knjige. Ukupni dug svih poduzetnika kreće se oko šest milijardi kuna.
16 tisuća blokiranih poduzetnika
Puno je teža situacija s gotovo 240 tisuća blokiranih građana, čija se glavnica duga kreće oko 17 milijardi kuna.
Dosad je u sklopu posebnih kampanja država dva puta masovnije otpisivala dugove blokiranih građana, no to nije bitno utjecalo na ukupnu sliku.
Otpis dugova kod poduzetnika bio je najzastupljeniji u predstečajnoj nagodbi koju je uspostavio Slavko Linić za Milanovićeva mandata. Kasnije se, međutim, taj zakon mijenjao te su otpisi dugova sada rjeđi.
Spomenuta EU Direktiva ne bavi se izravno dugom građana, no u njoj se sugerira državama da isti princip za oprost duga koji će primijeniti na poduzetnike prenese i na prezadužene građane. Svatko bi, po slovu i duhu Direktive, trebao imati mogućnost da mu se izbriše dug u postupku koji ne bi trebao trajati dulje od tri godine.
Europska unija ovim propisom pokušava ujednačiti praksu po državama članicama jer su uočili da među njima postoje razlike kad je riječ o odnosu prema dužnicima u financijskim poteškoćama. Kažu da neke države imaju “ograničen raspon postupaka koji omogućuje restrukturiranje poduzeća samo u relativno kasnoj fazi”, a negdje je, kao u Hrvatskoj kroz predstečajne nagodbe, to moguće i ranije. U Bruxellesu naglašavaju da “dostupni postupci nisu toliko učinkoviti koliko bi mogli biti ili su vrlo formalni, posebno što se njima ograničava izvansudska nagodba”.
EU novim propisom stavlja naglasak na preventivno djelovanje, no ističe da tvrtke koje se ne mogu spasiti, bilo u cijelosti bilo neke njihove jedinice, treba brzo likvidirati. Ključni elementi novih pravila su rano upozoravanje, pristup okviru za preventivno restrukturiranje kako bi se spriječila nesolventnost pa lakše pregovaranje o preventivnom restrukturiranju, zastoj pojedinačnih ovrha do četiri mjeseca te kao krajnja mjera – oprost duga.
“Prezaduženi poduzetnici imat će pristup barem jednom postupku koji može dovesti do potpunog otpusta njihova duga nakon razdoblja od najviše tri godine”, navodi se u Direktivi.
Rano upozoravanje moglo bi uslijediti već nakon što dužnik prvi put ne plati porez ili socijalne doprinose. Države članice trebale bi informacije o alatima ranog upozoravanja objaviti na internetu.
