Kad se izgubite u šumi, ozlijedite na nepristupačnom terenu, zadesi vas poplava ili oluja – jedan poziv često znači razliku između života i smrti. A taj se poziv, već 75 godina, upućuje prema istim ljudima – članovima Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS).
HGSS je nacionalna, dobrovoljna, humanitarna i nestranačka udruga javnoga značaja koja okuplja gorske spašavatelje koji pokrivaju cijelo područje Hrvatske. Od 1950. godine, kada su osnovani kao interna služba Planinarskog saveza Hrvatske, stoje na prvoj liniji obrane u trenucima kad priroda pokaže svoju nepredvidivu stranu, a ljudska nesreća ili neoprez zahtijevaju brzu, odlučnu i hrabru reakciju.
Djeluju 365 dana u godini, 24 sata dnevno, kroz 25 stanica diljem Hrvatske. Rad im je definiran Zakonom o sustavu civilne zaštite i Zakonom o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja. Imaju više od tisuću članova. A svi su – volonteri.
Najčešće ih viđamo u specifičnim crvenim odijelima, na planinskim liticama i u helikopterima, no iza svake takve slike stoje stotine sati vježbi i predanosti.
“Iako su najvidljiviji trenuci našeg djelovanja velike akcije spašavanja, većina svakodnevice naših članova odvija se u kontinuiranoj pripremi: obukama, dežurstvima i preventivnim aktivnostima. To su ljudi koji svoje slobodno vrijeme ulažu u HGSS, a nerijetko na to potroše i cijeli svoj godišnji odmor”, objašnjava voditelj odjela za informiranje i analitiku Petar Prpić.
Tko su ljudi iza crvenih odijela?
Članovi dolaze iz različitih struka, od inženjera i liječnika do planinara i informatičara, a povezuje ih ista misija: očuvanje ljudskog života. No, kako se može postati član HGSS-a?
Prednost primanja u članstvo imaju kandidati koji su registrirani članovi nekog od planinarskih, penjačkih, alpinističkih, speleoloških i drugih društava ili klubova u Hrvatskom planinarskom savezu (HPS). Moraju se istaknuti svojom aktivnošću, sposobnošću rada u timu, iskustvom i postignutim rezultatima. Također, moraju biti moralne, odgovorne i motivirane za pomaganje ljudima. Uz te osnovne kriterije, moraju biti punoljetni, tjelesno i mentalno zdravi te dragovoljno odlučiti svoje vrijeme posvetiti spašavanju života – besplatno.
“Svi su naši članovi volonteri i ne primaju plaću za svoj rad. Nekada je zaista teško uskladiti poslovne obveze, obitelj i HGSS, ali uspijevamo. Svakako je jedna od naših želja da donositelji odluka na višim razinama prepoznaju i bolje vrednuju ulogu volontera u sustavu civilne zaštite. Kao što je i nebrojeno puta dokazano na terenu, volonteri u operativnim snagama igraju ključnu ulogu u smanjenju posljedica i pružanju pomoći u izvanrednim situacijama”, ističe Prpić.
Volonteri koji nikada ne gase telefon
Iako su volonteri, njihov se rad nerijetko doživljava kao javna služba. U kriznim situacijama djeluju rame uz rame s vatrogascima, policijom, vojskom te medicinskim timovima i članovima Crvenog križa. “Ta sinergija profesionalizma, visoke motiviranosti i volonterstva čini HGSS jedinstvenim”, napominje Prpić.
U HGSS se ne dolazi slučajno. “Za ulazak u HGSS nije presudna samo fizička spremnost, nego i odgovornost, timski duh, motivacija i empatija. Članom se postaje kroz jednu od 25 stanica HGSS-a. Postupak započinje tako da kandidata predlože dva aktivna spašavatelja, a prijem ovisi o potrebama te stanice. Kandidat zatim mora priložiti i potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti. O konačnom prijemu odlučuju svi redovni članovi te stanice, naravno, većinom glasova”, pojašnjavaju iz HGSS-a.
Nakon što je kandidat primljen u stanicu u statusu pripravnika, spašavateljem postaje nakon završetka obveznog tečaja prve pomoći te tri osnovna tečaja školovanja (spašavanje u ljetnim uvjetima, u zimskim uvjetima ili speleospašavanje). Cijeli proces traje najmanje dvije godine, a nakon toga treba proći i zahtjevni ispit koji obuhvaća teoretski i praktični dio. Tek se nakon toga postaje gorskim spašavateljem, te dobiva značka koja nosi veliku odgovornost, ali i mogućnost za daljnje za napredovanje u službi.
Povjerenje koje znači – život
U trenucima kad vrijeme, teren i situacija rade protiv njih, HGSS-ovci se mogu osloniti samo jedni na druge. Povjerenje je preduvjet opstanka jer u ekstremnim situacijama nema prostora za sumnju.
“U uvjetima u kojima radimo povjerenje je presudno. Naši članovi znaju da ih kolega nikada neće ostaviti. Ta razina rada na terenu rezultat je godina zajedničkih vježbi, prijateljstva i iskustava stečenih u situacijama koje povezuju više od bilo koje obuke”, kaže Prpić.
HGSS zna da je najbolja akcija ona koja se ne mora dogoditi, zato sustavno ulažu u edukaciju građana, djece i turističkih djelatnika.
“Prevencija nam je jednako važna kao i spašavanje. Redovito održavamo edukacije u školama i planinarskim društvima, izrađujemo digitalne aplikacije, kartiramo neurbana područja te kroz kampanje i javne inicijative podižemo razinu sigurnosti i svijesti”, nabraja Prpić. Dodaje da se kroz predavanja, radionice i stalne preventivne aktivnosti smanjuje broj nesreća i potreba za intervencijama te se čuvaju ljudski životi.
Edukacija smanjuje rizik od nesreća
Tako već više od dvadeset godina, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), provode edukacije za turističke djelatnike koji rade u prirodi, podučavajući ih osnovama orijentacije, meteorologije, prve pomoći i sigurnog vođenja grupa.
Posebno se ponose projektom “Sigurne staze”, web platformom razvijenom s Hrvatskim planinarskim savezom i Ministarstvom turizma i sporta, koja omogućuje provjeru planinarskih i tematskih ruta diljem Hrvatske.
Njihova Kartografija HGSS-a obuhvaća više od 70 precizno mapiranih područja, od planina do nacionalnih parkova, temeljenih na GPS i GIS tehnologiji. Karte služe planinarima, turistima i službama za spašavanje. Imaju dvostruku ulogu: preventivnu, jer smanjuju rizik od gubljenja i nesreća, te operativnu, jer omogućuju brže i sigurnije intervencije na terenu.
Heroji s dozom humora i ironije
HGSS je u digitalnom svijetu jednako prepoznat kao i na terenu. Njihove duhovite i edukativne objave na društvenim mrežama redovito postaju viralne i nagrađivane.
“Naš stil komunikacije prirodno odražava duh članova. Ozbiljni smo kad treba, ali uvijek s dozom humora, ironije i ljudskosti. Društvene mreže koristimo ne samo za informiranje, već i za edukaciju i prevenciju. Naši statusi često nastaju neposredno nakon akcija i cilj im je građanima približiti realnost spašavanja, ali ih i potaknuti na razmišljanje o vlastitoj odgovornosti u prirodi. Kroz humor i jasnoću postigli smo ono najvažnije, da nas ljudi doista čitaju”, priča nam Prpić.
Pandemija i porast popularnosti boravka na otvorenom doveli su do većeg broja ljudi u prirodi i samim time do više nesreća. “Najveći izazov danas nisu oprema ni nedostatak znanja, već sve više nesreća u neurbanim područjima i utjecaj klimatskih promjena. Broj intervencija raste jer se nikada više ljudi nije kretalo u prirodi”, upozorava Prpić.
Pioniri u inovacijama
HGSS raspolaže suvremenom opremom, ali stalno ulaže u njezino unaprjeđenje, osobito u tehničku opremu, infrastrukturu i vozni park koji zahtijevaju redovito održavanje.
“Trenutačno nam je prioritet razvoj helikopterskog spašavanja. U suradnji s ministarstvima i nadležnim institucijama očekujemo napredak koji će omogućiti brže, sigurnije i učinkovitije akcije”, pojasnio je Prpić.
Od svog osnutka HGSS bio je pionir mnogih inovacija. Prvi su u Hrvatskoj uspješno reanimirali osobu pomoću AVD-a (automatski vanjski defibrilator), prvi su uveli pse u sustav traganja i spašavanja, izveli su prvo spašavanje dronom 2013. godine te postavili temelje sustava helikopterskog spašavanja u Hrvatskoj.
Njihov rad prepoznat je i međunarodno. Dobitnici su prestižne američke nagrade Higgins & Langley, nagrade Europskog parlamenta Europski građanin, priznanje za najbolje edukatore za spašavanje na vodama i poplavama u svijetu. Uz to, dobitnici su nagrada Ponos Hrvatske (dva puta), nagrade Vizionar godine 2024., te Komunikatora godine 2017.
Danas, ne samo da spašavaju živote u Hrvatskoj i inozemstvu, nego i školuju spašavatelje iz drugih zemalja, pa čak i iz Kine.
Ljudi – najveća snaga HGSS-a
No, najveća snaga HGSS-a nisu tehnologija ni oprema. “Naš najveći kapital su iskustvo, motiviranost i solidarnost članova. Upravo zahvaljujući njima možemo učinkovito djelovati i u najzahtjevnijim situacijama”, ponosno navodi Prpić.
Rad u HGSS-u donosi i emocionalno teške trenutke, no članovi se s njima nose kroz međusobnu podršku, povjerenje i humor. “Razgovor i prijateljstvo često su najbolji način rasterećenja nakon zahtjevnih akcija. Kad je potrebno, surađujemo i sa stručnjacima, ali najveća snaga je tim koji se razumije bez mnogo riječi i svijest da smo dali sve što smo mogli“, kaže Prpić.
Najveća podrška koju građani mogu pružiti HGSS-u jest odgovorno ponašanje u prirodi.
“Priroda je prekrasna, ali traži pripremu, oprez i odgovornost. Planirajte izlete, informirajte se o uvjetima, ne precjenjujte mogućnosti i nosite odgovarajuću opremu. Naš rad možete podržati širenjem svijesti ili jednostavno promišljenim ponašanjem. Što ste bolje pripremljeni, to ćemo mi imati manje posla, a svi zajedno živjet ćemo sigurnije”, poručuje Prpić.
HGSS nije samo udruga, već zajednica povjerenja, solidarnosti i hrabrosti. Njihov rad možda nije uvijek vidljiv, ali se osjeti u svakom sigurnom povratku kući i u spoznaji da, ako se dogodi najgore, negdje uvijek dežura netko – spreman i pouzdan.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Udruge u službi boljitka zajednice sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
