Prema analizi Jadranskog opservatorija digitalnih medija (ADMO), čak 95 posto hrvatskih medijskih tvrtki ima manje od 15 zaposlenika, dok su samo četiri poduzeća – HRT, RTL Hrvatska, Nova TV i Hanza Media – klasificirana kao velika, s više od 250 zaposlenih. Istraživanjem “Analiza financijske efikasnosti medijskog sektora u Republici Hrvatskoj” obuhvaćene su djelatnosti koje se odnose na dnevni tisak i ostale tiskovine, radio, televiziju, internetske portale, novinske agencije i press clipping, istaknuo je predstavljajući analizu njen autor Nebojša Stojčić, inače rektor Sveučilišta u Dubrovniku.
U razdoblju od 2002. do 2022. koje je obuhvaćeno analizom broj medijskih subjekata porastao je s 373 na 791, s najizraženijim rastom internetskih portala i press clippinga, dok je sektor novinskog tiska zabilježio pad.
Internetskih portala je 2002. bilo registrirano samo šest, a 2022. bilo ih je čak 286. Broj press clipping agencija u promatranom razdoblju porastao je s 10 na 77, dok je broj izdavača tiskanih novinskih izdanja pao sa 102 na 73.
Prosječan broj zaposlenika po poduzeću smanjen je s 21,8 na 9,3, što ukazuje na prelazak sektora u mikrostrukturu, zaključio je Stojčić. Polovina subjekata ima jednog ili nijednog zaposlenika, što ograničava njihovu sposobnost za inovacije i investicije, a čak 95 posto tvrtki u sektoru ima manje od 15 zaposlenih.
Mikrosubjekti se općenito suočavaju s niskom likvidnošću, nepovoljnim omjerom imovine i obveza te niskim kapacitetom za inovacije i investicije. Čak trećina malih hrvatskih medijskih tvrtki ima veće obveze od imovine, što dodatno pogoršava njihovu likvidnost.
Srednja i velika poduzeća pokazuju stabilnost, ali upravljaju oprezno, bez većih ulaganja u razvoj.A upravo bi srednja poduzeća trebala biti predvodnici promjena, poručuje Stojčić.
Koncentracija u sektoru je u promatranom razdoblju porasla, ali je još uvijek u umjerenim razmjerima. Izuzetak su izvještajne agencije, među kojima jedna agencija ostvaruje 95 posto prihoda. Stojčić smatra kako to ne mora nužno biti loše, već više ukazuje na prirodni monopol – situaciju u kojoj određeni pružatelj usluga to radi uspješnije od konkurencije.
Ukratko, hrvatski medijski sektor je fragmentiran, ranjiv i ograničen resursima, s malim kapacitetom za strukturne promjene, dok su srednja i velika poduzeća konzervativna i fokusirana na očuvanje svojih pozicija.
Profesor Nebojša Stojčić istaknuti je istraživač na području industrijske ekonomije, inovacija te urbane i regionalne ekonomije. Doktorirao je na Sveučilištu Staffordshire u Ujedinjenom Kraljevstvu, a trenutno je rektor Sveučilišta u Dubrovniku i ravnatelj Centra za istraživanje digitalne transformacije (CREDO). Njegovi radovi objavljeni su u uglednim znanstvenim časopisima poput Regional Studies i Research Policy, a autor je i najcitiranijeg ekonomskog rada u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Uvršten je među 2 posto najcitiranijih znanstvenika u svijetu prema Stanfordovoj listi za 2024. godinu. Njegova su istraživanja imala značajan utjecaj na politike u visokom obrazovanju, regionalnom razvoju i inovacijama. Vodi doktorski studij Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju te je mentorirao brojne doktorske i diplomske radove. Ima bogato nastavničko i projektno iskustvo diljem Europe i Azije, a član je uredničkih odbora renomiranih znanstvenih časopisa.
