Hrvatska se od posljedica pandemije najbrže oporavila od svih mediteranskih turističkih odredišta, no posljednje dvije godine donose značajno usporavanje ritma u ovoj djelatnosti. Naime, rast stranih turističkih noćenja u 2024. usporio je na tek 0,8% nakon svega 2,4% u 2023. godini. Za to vrijeme, sedam mediteranskih konkurentskih destinacija u prosjeku je raslo 12,6% u 2023. te 5,0% u 2024. godini, pri čemu najveći doprinos daju Italija, Španjolska i Portugal, navodi se u analizi objvljenoj u publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca.
Italija je ostvarila rast stranih noćenja od čak 16,5% u 2023. te 6,8% u 2024. godini. U odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, inozemna turistička noćenja u Hrvatskoj su rasla jedva 1%, dok Portugal, Italija, Španjolska i Grčka bilježe rast od 15%, 13%, 7%, odnosno 6%. S obzirom na to da je rast noćenja stranaca u hotelima u Hrvatskoj u 2024. rastao 2,7% u 2024. nakon 7,6% u 2023. godini, a kratkoročni turistički smještaj bilježi pad noćenja unatoč skoku broja novih ležajeva na 679.000. Za 3,2% pao je i broj noćenja u nekomercijalnom smještaju koji je prema kapacitetu (34,1%) uz bok vodećem kratkoročnom najmu u obiteljskom smještaju (34,4%). Iako hotelski kreveti čine tek 9,3% ukupnog smještaja i relativna baza je izrazito mala, rast svih noćenja u hotelima sličan je prosjeku Mediterana zahvaljujući domaćim gostima koji nadoknađuju sporiji rast stranih noćenja od prosjeka Mediterana.
Niska potrošnja turista
U posljednje dvije godine Hrvatska se razinom cijena značajno približila prosjeku EU (na 90,4% sa 78,7% u 2021.), no i dalje je izazov adekvatno i tržišno očekivano dizanje kvalitete što je nužno ako ne želimo pad konkurentnosti. Cijene restoranskih usluga rastu brže nego hotelske cijene, naročito ako se usporede s prosjekom Mediterana, to jest 10,1% u 2024. te 51,6% od 2019. godine u odnosu na prosjek Mediterana gdje je lani zabilježen rast od 4,7% te 21,5% od 2019.
Hotelske cijene rasle su od 2019. znatno brže od prosjeka Mediterana (43,0% prema 24,0%), ali je njihov rast u 2024. znatno niži nego na Mediteranu (1,8% prema 4,6%). Unatoč snažnom nominalnom rastu ino prihoda od 42,2% u odnosu na 2019., isti su realno pali 8,6%. Pogoršanje započinje u 2023. a nastavilo se i lani s obzirom na to da naša loša struktura smještaja jednostavno ne može kreirati višu dodanu vrijednost. Na Mediteranu se udio hotelskih kreveta u strukturi smještaja se na visokoj razini dodatno povećao (u prosjeku 43,3%), dok je kod nas na izrazito niskoj razini još i smanjen.
Posljedica je i relativno niska potrošnja turista u Hrvatskoj od oko 170 EUR po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj gdje turisti u prosjeku troše oko 250 EUR po danu. U Portugalu gosti pak dnevno troše i više od 400 EUR.
Čak 81% hotelijera i vlasnika kampova očekuje rast bookinga i prihoda
Pokazatelji poslovnog optimizma za usluge smještaja te pripreme i posluživanja hrane u Njemačkoj te na razini EU su u padu i sklonost štednji u idućih 12 mjeseci doseže rekordne razine. Indeed Wage tracker pokazuje da je rast plaća oglašenih u objavama za posao u euro području usporio na 2,5% u odnosu na prosječnih 4,5% u 2024. godini. Ne veseli ni relativno snažniji pad sektora putovanja iz Eurostoxx600 indeksa od -10,8% u odnosu na temeljni Eurostoxx600 indeks (-6,5%).
Ohrabruju s druge strane saznanja o boljem stanju bookinga domaćih hotelijera te vlasnika kampova, pa u anketi Hrvatske udruge turizma (HUT) oko 81% njih očekuje rast bookinga iznad 6%, a oko 57% njih rast prihoda iznad 6%. Zato i u potencijalnom scenariju pada realnog raspoloživog dohotka i recesije u euro području ne očekujemo nužno značajan pad inozemne potražnje za putovanjima. Naime, izdaci za taj vid potrošnje građani već dulje vremena ne tretiraju kao ‘luksuz’, a oni su također relativno mali na razini ispod 3% dohotka prosječnog Europljanina. S druge strane, postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja u ukupnom smještaju u Europskoj uniji i na Mediteranu, a koja općenito generira malu dodanu vrijednost te privlači goste slabije kupovne moći, hrvatski turizam suočava s izrazitim ograničenjima daljnjeg rasta. Pogotovo u slučaju ako se u kratkoročnom nekomercijalnom najmu u još neizvjesnijoj godini nastavi lanjski pad broja inozemnih noćenja.
Turizam je jedina djelatnost u Hrvatskoj gdje je bruto dodana vrijednost po zaposlenom 2022. dosegnula prosjek Njemačke, no posljednje dvije godine bilježimo realni pad produktivnosti nasuprot rastu na Mediteranu. Uvidom u rezultate vodećih 10 listanih hotelijera tijekom posljednje tri godine bilježimo stagnaciju EBITDA marže na razini od oko 30% te pad neto marže na 10% uz kontinuirani rast udjela troška rada u prihodima. EBITDA marža je ujedno četiri postotna boda ispod razine 2019. godine, a udio troška rada (27,4%) je tri i pol postotna boda iznad razine 2021. godine. Posljedica je to žustrog povećanja minimalne plaće za 92% od 2019. godine, povrh trajnog poskupljenja energenata iznad prosjeka EU, a ovogodišnji rast ‘minimalca’ od 15,4% dodatno vrši pritisak na profitabilnost kao i financijski potencijal za ulaganja u hotelskom sektoru. Za ilustraciju, gotovo 70% hotelijera očekuje rast troška rada između 5-10% ili iznad 10%. Stoga ne iznenađuje kontinuirani pad novčanih izdatka za ulaganja na tek 26,1% poslovnih prihoda ili čak 13 postotnih bodova ispod razine 2019. godine.
Cilj: U idućih pet godina realizirati ulaganja od 6 mlrd eura
HUT-ova anketa pokazuje kako 44% hotelijera smatra ulaganja u turizmu nedostatnim, a među preprekama ističu urbanističke planove, dug proces ishođenja građevinskih dozvola, problem turističkog zemljišta i pomorskog dobra kao i profitabilnost projekata.
Zbog nekontrolirane ekspanzije kratkoročnog/nekomercijalnog smještaja te gubitka konkurentnosti, pada produktivnosti i rastuće uvezene i domicilne neizvjesnosti u poslovnom okruženju nužno je poboljšati uvjete ulaganja u hotelske kapacitete u četiri područja, a s ciljem realizacije 5 milijardi eura ulaganja tijekom pet godina:
- Operacionalizirati Zakon o prostornom uređenju, Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade te Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, naročito kada su ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu u nadležnosti više lokalnih jedinica uprave te ako jedna ‘odbija’ suradnju. U izradu prostornih planova lokalna država treba uključiti (regionalne) turističke zajednice. Također je potrebno uvesti obvezu nositelja projekta za izračun prihvatnih kapaciteta kao i donošenje Plana upravljanja destinacijom u Zakon o turizmu s ciljem zabrane ili ograničavanja da se površine namijenjene za stambenu namjenu koriste kao smještajne jedinice za privremeni boravak gostiju.
- Jedna od glavnih novina Zakona o pomorskom dobru je institut ‘koncesije na zahtjev’, no nužno je kroz podzakonske akte definirati otvorena pitanja, poput problema zemljišta u kamping segmentu u temeljnom kapitalu društva naknadno proglašenim pomorskim dobrom, kao i obavljanja komercijalnih aktivnosti na pomorskom dobru. Korisnicima je nužno omogućiti jednostavno dobivanje koncesije, neposredno na zahtjev, za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima. Nadalje, potrebno je precizno i pravedno regulirati status imovine koja je nakon završetka pretvorbe i privatizacije ušla u režim
pomorskog dobra. Kvalitetno reguliranje pomorskog dobra je preduvjet investicijskog razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma. - Rješavanje pitanja pomorskog dobra je najčešće prepreka i za rješavanje pitanja ‘turističkog zemljišta’ te potpisivanja ugovora o zakupu čime bi se konačno definirao pravni interes turističkih poduzeća po pitanju ‘turističkog zemljišta’ odnosno otvorio put nužnom novom investicijskom ciklusu.
- Jedinice lokalne samouprave moraju donijeti stratešku odluku o turističkom rastu u budućnosti, prvenstveno po pitanju smještajne strukture temeljene na poticanju kvalitete smještajnih objekata sukladno razvojnim planovima i održivom razvoju sredine.
