Sredinom svibnja Vlada RH uputila je u saborsku proceduru, na drugo čitanje, konačni Prijedlog zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. Aktualni Zakon stupio je na snagu 27. srpnja 2013. godine, a njime definiraju osnovna pitanja uređenja sustava poduzetničke infrastrukture u Hrvatskoj koji čine poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije.
Prijedlogom novog zakona preciznije se definiraju različite kategorije poduzetničkih potpornih institucija – razvojne agencije (lokalne, županijske i određene djelatnosti), poduzetnički centri, poslovni inkubatori i akceleratori (poduzetnički i za nove tehnologije), poslovni parkovi, znanstveno-tehnološki parkovi te centri kompetencija. Cilj je stvaranja kvalitetnog, korisnički orijentiranog poduzetničkog okruženja te podizanja njihove kvalitete, kao i mogućnost određivanja vrste usluga koje pružaju pojedine poduzetničke potporne institucije.
Zakonom se definiraju preduvjeti koje poduzetničke zone, odnosno njihovi osnivači – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – trebaju ispuniti kako bi na raspolaganje dobili državno zemljište za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone. Zakon uređuje i uključivanje slobodnih zona u sustav poduzetničke infrastrukture.
U odnosu na prvo čitanje minimalan intenzitet aktivacije poduzetničke zone potreban da bi se darovanje državnog zemljišta smatralo opravdanim smanjen je sa 66 na 50 posto.
Država bi ubuduće, osim za osnivanje ili izgradnju poduzetničkih zona od posebnog gospodarskog interesa, mogla darovati zemljište i za poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz pretpristupnih fondova ili fondova EU.
Krug potencijalnih osnivača poduzetničke infrastrukture, koji je do sada bio ograničen na pravne osobe, proširio bi se na fizičke osobe koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva.
Prijedlog novog zakona detaljnije definira i pojmove poduzetničke infrastrukture – ‘poduzetnička zona’, ‘poduzetničke potporne institucije’, kategorije poduzetničkih potpornih institucija, ‘nova poduzetnička zona’ i ‘proširenje poduzetničke zone’, ukupnu površinu poduzetničke zone te obveze dostave podataka koji su dio Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture
Nadzor nad darovanim zemljištem za osnivanje ili proširenje poduzetničke zone te prenamjenu darovanog zemljišta provodi povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te predstavnika Ministarstva državne imovine koje će imenovati potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo.
Ako jedinica lokalne samouprave kojoj je zemljište darovano ne uspije privesti zonu namjeni u ugovornom roku, može se aktivirati odredba ugovora o povratu zemljišta u vlasništvo države.
U izgradnju poduzetničkih zona iz proračuna uložena 702 mil. kn
Prema Izvješću o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2015., kojega je Hrvatski sabor prihvatio 14. srpnja prošle godine, na dan 31. prosinac 2015. u Hrvatskoj je bilo aktivno 12 slobodnih zona u kojima je poslovalo 137 korisnika slobodnih zona koji su zapošljavali 7.739 radnika.
U razdoblju 2004.-2013. sufinancirana je izgradnja ukupno 347 poduzetničkih zona koje obuhvaćaju ukupnu površinu od 11.216 hektara u kojima je, prema podacima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, aktivno 2848 poduzetnika koji zapošljavaju 47.060 djelatnika. U istom razdoblju Vlada RH sufinancirala je izgradnju poduzetničkih zona u ukupnom iznosu od 701,9 milijuna kuna.
U razdoblju 2004.-2014. Vlada RH je također sufinancirala troškove projekata poduzetničkih potpornih institucija s ukupno 60.28 milijuna kuna.
Tekst je objavljen u Privrednom vjesniku od 28. svibnja 2018. (br. 4031) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.
