Početak školske godine često znači povratak rutini, ubrzanom tempu i stalnom balansiranju između obiteljskog života i poslovnih obaveza. No, za neke obitelji upravo je to trenutak za promjenu – povratak prirodi, zajednici i dubljoj povezanosti s djecom.
Primjeri poput Supermama i Škole u prirodi Hvar, dvaju projekata koji su odabrani među ovogodišnje finaliste akceleracijskog programa Pokreni nešto svoje, pokazuju da roditeljstvo i obrazovanje mogu izgledati drugačije: toplije, opuštenije i smislenije. Dok jedan stvara sigurne digitalne prostore podrške za majke, drugi stvara fizičke prostore gdje djeca i roditelji zajedno rastu, uče i dišu prirodu. Oba projekta primjeri su kako se osobna potreba može pretvoriti u poduzetničku inicijativu s dubokim društvenim utjecajem i kako izgleda kad ideje postanu konkretne promjene.
Supermame: Digitalno selo svake majke
U svijetu koji od žena traži da budu sve – i majke, i partnerice, i radnice, i heroine – Supermame podsjećaju da je u redu reći “ne mogu” i da to nije slabost, već prvi korak prema podršci, iscjeljenju i promjeni
Portal Supermame.hr jedinstvena je platforma u Hrvatskoj koja majkama pruža podršku kroz stvarna iskustva žena i stručno vodstvo, a sve to rade iskreno, hrabro i bez uljepšavanja. Supermame su nastale prije gotovo 10 godina, nakon što su Sonja Švajhler i Martina Friganović, dvije strastvene i posvećene majke i prijateljice, shvatile da im nedostaje podrška i iskrenost oko uloge majke, svega onoga što ona donosi i tereta koji žene nose.
Osjetile su onu tišinu koja često dolazi s majčinstvom. Tišinu u kojoj se očekuje da budeš zahvalna, ispunjena, posvećena. Tišinu u kojoj nema mjesta za umor, sumnju, strahove ni pitanja. Bile su majke, ali i žene koje su trebale prostor gdje će moći reći: “Ne mogu više” ili “Nisam dobro” bez srama i bez osude. Kako takav prostor nisu pronašle, odlučile su ga same stvoriti.
“U tom procesu usamljenosti i navale hormona, odlučile smo pokrenuti portal i tamo pisati o našoj stvarnosti. Vrlo brzo smo stvorile zajednicu u kojoj su se majke osjećale dovoljno sigurne da mogu ispisati sve što ih tereti i muči kroz putovanje zvano majčinstvo”, prisjeća se Sonja.
Platforma Supermame od tada je izrasla u snažnu zajednicu žena koje govore o svojim potrebama i emocijama. Supermame su otvorile prostor sigurnosti, razumijevanja i podrške.
Priče stvarnih, sasvim običnih žena
“Pišemo o onome što je nama najviše nedostajalo. Kako tražiti pomoć i podršku, kako raditi na partnerskom odnosu nakon što postanete roditelji, o mentalnom zdravlju majki, kasnije i mentalnom zdravlju naše djece i problematici kako uskladiti posao s obavezama kod kuće, kako ne zaboraviti na sebe u cijelom procesu, sve s čime se suočavamo tijekom odrastanja nas kao roditelja i naše djece… Sve su to teme koje su prijeko potrebne i kojima upravo mi dajemo glas. Biramo teme koje su korisne za društvo i to nam je važnije od klikabilnih naslova i članaka”, objašnjava Sonja.
“Sve što čitaju i čuju kroz naše kanale su naši glasovi i naša iskustva. Svaka od naših kolumnistica je dodirljiva žena iz kvarta, dovoljno otvorena progovoriti i time raditi promjenu da i nama i ostalima bude bolje. Naši tekstovi su iskreni, nesavršeni, nedorađeni uredničkim detaljima, sirovi. Upravo zato naše čitateljice osjećaju pripadnost kod nas, zato jer smo nesavršene i griješimo. Mi im dajemo glas kada one pomisle da ga nemaju”, naglašavaju.
Iako su osobna iskustva temelj onoga što rade, Supermame pružaju i stručnu perspektivu. Svaka tema koju otvore, obrađena je i produbljena uz pomoć psihologa, terapeuta, edukatora i drugih stručnjaka. Osim kroz tekstove i kampanje, oni su prisutni u formi video i audio podcasta, kroz koji se, tumači Sonja, puno više toga može reći i razjasniti.
Pokret koji mijenja percepciju majčinstva u društvu
“Za 60 minuta formata naše slušateljice imaju dojam da sjede s nama na kavi i sudjeluju u dijalogu. Primaran nam je zadatak dati čitateljicama prostor da kažu kako se osjećaju, a kada shvate da nisu više nevidljive, nastojimo sa stručnjacima ponuditi alate kako da im postane lakše”, objašnjavaju.
Kroz godine oko njih se okupila zajednica žena koje se međusobno podržavaju, osnažuju i pomažu. Supermame više nisu samo platforma, postale su pokret koji mijenja percepciju majčinstva u društvu.
“Odavno smo se maknule od narativa kako majke moraju biti tihe, posvećene i požrtvovne u svojim ulogama i pritom nemati prostora za izreći kako se uistinu osjećaju i što ih muči. Majke nose ogroman teret nevidljivosti i mi kroz sve naše projekte tu nevidljivost nastojimo učiniti vidljivom. Upravo smo to i učinile s izložbom Nevidljivi teret majčinstva koju smo iznijele pred javnost u suradnji s našom suradnicom i fotografkinjom Anom Surač”, priča Sonja.
Digitalno selo svake majke
Kroz intimne ispovijesti i snažne fotografije, prikazale su ono što se ne vidi na Instagramu, svakodnevne borbe, suze u kupaonici, osjećaj izgubljenosti, emocionalnu težinu majčinstva.
Najveći izazov u nastojanju da ostvare svoju viziju bile su financije. “Teško je iznijeti ideju bez nekakve financijske injekcije. Tu smo prepreku savladale tako da smo se prijavile za poticaje za samozapošljavanje i s time smo mogle polako pokrenuti posao i razvijati svoje projekte”.
Program Pokreni nešto svoje otkrila je Martina preko objave jednog od bivših polaznika programa. “Podijelila je otkriće sa mnom, sva ushićena. Bila je to prilika da dobijemo podršku kakva nam treba da bismo dalje rasle”.
Program Pokreni nešto svoje pružio im je ruku, ponudio alat, znanje i vjeru da ispune svoje snove. Planova je puno, ideja još više.
“I Martina i ja smo vizionari, tako da za Supermame planiramo puno toga. Ali moramo sabrano, racionalno i mirno krenuti u realizaciju jednog po jednog projekta”, ističe Sonja.
“Trenutačno radimo na projektu koji smo osmislile za Pokreni nešto svoje, na čemu smo jako zahvalne. A usporedno s tim projektom, radimo i programe za mame poduzetnice. Nosimo izložbu dalje kroz gradove Hrvatske, radimo evente i kreativne kampanje, a sve ostalo o čemu sanjamo ćemo zasada zadržati za sebe i marljivo raditi na ostvarenju istog”.
Za kraj, poručuju svim ženama koje imaju ideju: “Pokušajte. Ne možete izgubiti ništa, a možete dobiti puno: znanje, podršku, ljude koji vjeruju u vas. I ono najvažnije – osjećaj da niste same”.
Škola u prirodi: Kad obitelj, posao i djeca dišu zajedno
Na Hvaru je nastala Škola u prirodi – projekt koji spaja obitelj, obrazovanje i održivi turizam, oživljava zajednicu i vraća roditeljima i djeci ono što su izgubili – mir, povezanost i smisao
Na suncem okupanom Hvaru, gdje i more miriše na lavandu, a vrijeme teče sporije nego igdje drugdje, nastala je ideja koja mijenja način na koji gledamo na obiteljski život, školovanje i putovanja. Zove se Škola u prirodi Hvar, a iza nje stoji žena koja je spojila osobno iskustvo majčinstva, stručnost u održivom razvoju i želju da zajednica zaista diše.
Ovaj projekt nije nastao iz poslovnog plana, nastao je iz potrebe. Iz tišine i pritiska koji često prate moderno roditeljstvo. Pokrenula ga je Carolyn Matijević, Amerikanka sa stalnom adresom na Hvaru, koja je svoju priču utkala u samu srž koncepta.
“Škola u prirodi Hvar nastala je na sjecištu mojih zapažanja kao mlade majke, mog profesionalnog iskustva u održivosti i organiziranju zajednice, te duboke povezanosti mog supruga s ovim otokom – on jednostavno ne želi živjeti nigdje drugdje! Hvar je zaista malo bliže raju od drugih mjesta, a vrijednosti našeg programa, priroda, obitelj, zajednica, samo prenose duboku ljepotu ove kulture i krajolika”, priča Carolyn.
Kao majka, primijetila je koliko je teško uskladiti posao, školu i kvalitetno obiteljsko vrijeme, osobito u urbanom, ubrzanom svijetu. Na Hvaru je pronašla ritam koji joj je nedostajao i odlučila ga podijeliti s drugima.
“Postoji jedna izreka o odgoju djece: Potrebno je selo da bi se odgojilo dijete. No, za većinu obitelji, tog sela više nema. Roditelji rade dugo kako bi mogli platiti profesionalnu brigu o djeci, kako bi zadržali karijere koje ih zapravo udaljavaju od voljenih. To je beskonačan krug. U Fieldu je život puno jednostavniji – iznenada je tu mnogo drugih obitelji koje zajedno dijele put i teret”, objašnjava Carolyn.
Koncept Škole u prirodi temelji se na jednostavnoj ideji: obitelji dolaze na otok kako bi nekoliko tjedana živjele, učile i disale zajedno, polako, svjesno i povezano.
Sporo putovanje – budućnost turizma
“Škola u prirodi je društveno poduzeće koje koristi regenerativni model turizma, onaj koji hrani, umjesto da troši svoje odredište kao financijsku osnovu za pružanje usluga zajednici. Konkretno, nudimo iskustvo sporog obiteljskog putovanja koje kombinira ekološku edukaciju za djecu s volontersko-turističkim iskustvima za roditelje. To financira cjelogodišnji program obogaćivanja za lokalnu djecu koji je praktički besplatan”, tumači Carolyn.
Djeca sudjeluju u cjelodnevnim radionicama iz morske biologije, etnobotanike, dizajnerskog razmišljanja i drugih tema s profesionalnim edukatorima – sve to u okruženju koje više nalikuje pustolovini nego školskoj klupi.
Roditelji za to vrijeme rade u posebno organiziranim coworking prostorima, druže se ili istražuju otok. Jednostavno – dišu. Zahvaljujući izvanrednom ambijentu Hvara, roditelji i djeca imaju prostora da ponovno otkriju radost i udobnost obiteljskog života, kaže Carolyn.
Većina obitelji iznajmljuje apartmane u lokalnom hotelu, u kojem su slabije korišteni prostori prenamijenjeni u učionicu i coworking prostor. Hotel se nalazi 10 minuta hoda od Jelse, otočnog mjesta koje je gotovo savršeno za obitelji.
“Na osnovnoj razini, naš program zamjenjuje masovni turizam. Većina stranih obitelji inače boravi u hotelu prosječno 3,5 noći i to su često budžet putnici iz srednje i istočne Europe. Nasuprot tome, naše obitelji ostaju u prosjeku 3,5 tjedna, i relativno su imućne. Troše novac u zajednici, stvaraju manje posla za hotelsko osoblje i ukupno imaju manje putnih milja“, razlaže Carolyn.
“Kroz naš program također nastojimo popuniti praznine u održivosti otoka. Na primjer, djeca grade drvene brodove koje možemo koristiti kao alternativu gliserima. Trenutačno sade mali vrt koji ćemo s vremenom razviti u ‘dječju farmu’ koja će proizvoditi povoljan malč, kompost, gnojivo i sjeme/rasad endemskih biljaka. Planiramo otvoriti i radionicu za popravke, gdje djeca mogu učiti vještine dok produžuju životne vijekove odjeće ili laptopa”.
Priča se temelji na konceptu “sporog putovanja”. “Sporo putovanje je budućnost turizma. To je novi standard luksuza u vremenu kada su druge vrste putovanja postale dostupne svima i prenapučene. To je daleko bolji način za putovanje s djecom. I to je model koji koristi destinacijama, jer gosti imaju vremena posjetiti kulturna i prirodna mjesta izvan prenapučenih bucket list lokacija, uz smanjenje posla za one koji čiste i upravljaju apartmanima”, objašnjava Carolyn. Gosti ostaju dugo, stvaraju manje otpada i grade odnos s lokalnom zajednicom.
Sezona mira
“Naš program promoviramo kao ‘sezonu mira’ i mogu reći da to obećanje ispunjavamo. Vidim kako anksioznost i agresija doslovno nestaju iz ljudi nakon par dana s nama. Također, ne mogu se sjetiti nijednog djeteta koje je bilo nesretno s iskustvom u Fieldu. U našem okruženju doista uspijevamo učiniti da se široki spektar djece osjeća cijenjeno”.
O širenju na druge lokacije i formate Carolyn za sada ne razmišlja: “Još uvijek imamo puno posla na Hvaru – želimo razviti resurse zajednice poput škole tijekom cijele godine, vrta, radionice, učeničke kuhinje. No, smatram da bi osnovni koncept koji sada imamo vrlo dobro funkcionirao i na drugim lokacijama, uključujući SAD, odakle sam i sama. U Americi imamo ogromne društveno-političke izazove, što cijeli svijet zna, i vjerujem da bi program usmjeren na djecu i zajednicu poput našega mogao izgraditi kapacitete i solidarnost i u američkim četvrtima”.
Upravo zbog te vizije, projekt Škola u prirodi Hvar izabran je među deset najboljih u ovogodišnjem programu Pokreni nešto svoje – akceleracijskom programu koji podržava impact poduzetnike u Hrvatskoj. S financijskom potporom tvrtke Philip Morris Zagreb te mentorskom i edukativnom podrškom ACT Grupe, Škola u prirodi dobila je vjetar u leđa koji joj omogućuje daljnji razvoj.
“Moja bivša kolegica Mira saznala je za program. Znala sam da će to biti sjajan spoj jer Pokreni nešto svoje traži i poslovne temelje i društvenu svrhu. Previše organizacija se fokusira samo na jedno od toga. Biti dio ovog programa za mene je čast, posebno kao strankinji. Omogućio mi je mjesto za stolom s nekima od najstrastvenijih i najinovativnijih lidera pozitivnog utjecaja u Hrvatskoj, ljudima s kojima ću surađivati još dugi niz godina.
A moj savjet budućim prijaviteljima? Uložite što više vremena u program, upoznajte ljude – i uživajte. Biti dio ove zajednice znači biti dio promjene”, poručila je na kraju razgovora Carolyn Matijević.
Pokreni nešto svoje: Svaki uloženi euro u 2024. donio je 4,48 eura društvenog dobra
Inicijative poput Supermama i Škole u prirodi Hvar dokaz su da roditeljstvo i obrazovanje ne moraju biti izvori stresa, već prilike za rast, povezivanje i stvaranje boljeg društva. Oba su projekta ove godine prepoznata u sklopu akceleracijskog programa Pokreni nešto svoje, koji podržava poduzetnike čije ideje spajaju poslovnu održivost s pozitivnim društvenim učinkom.
“Impact poduzetnici pokreću održive promjene u društvu jer svojim rješenjima odgovaraju na važne društvene izazove i pritom stvaraju gospodarsku vrijednost. Ipak, na tom putu često se suočavaju s izazovima i neočekivanim preprekama. Ovim programom želimo im pružiti podršku kako bi lakše ostvarili svoje ideje i ostvarili pozitivan učinak u zajednici”, istaknula je Dijana Najjar Raškaj, rukovoditeljica komunikacija tvrtke Philip Morris Zagreb i koordinatorica projekta.
Program se provodi već devetu godinu zaredom. Ukupna vrijednost i ovogodišnje podrške koju osigurava Philip Morris Zagreb premašuje 90.000 eura, što uključuje bespovratna sredstva te mentorsko-edukativni program. Podrška pritom ne staje na financijama i mentorstvu, PMZ kontinuirano ulaže u promociju poduzetnika kroz medijske kampanje, sudjelovanja na konferencijama i drugim događanjima, čime se osigurava dodatna vidljivost i jačanje društvenog utjecaja. O kakvom je ekstenzivnom mentorskom programu riječ, govori i podatak da je samo u sklopu prošlogodišnjeg ciklusa sudionicima pruženo više od 420 sati mentorstva, i to putem individualnog rada te grupnih radionica.
Mentorstva i edukacije iz godine u godinu bilježe sve veći učinak: “U 2024. godini svaki uloženi euro u program donio je 4,48 eura društvenog dobra, što potvrđuje njegov snažan učinak. Kvaliteta prijava iz godine u godinu raste, a raznolikost i izvrsnost projekata iz brojnih područja čine odabir izuzetno zahtjevnim. Ipak, i ove smo godine odabrali deset izvanrednih poduzetnika čiji projekti imaju potencijal ostvariti stvarnu promjenu”, dodala je Ana Brigović, voditeljica podrške poduzetnicima i koordinatorica programa iz ACT Grupe.
U vremenu kada su i roditelji i djeca preopterećeni, projekti poput ovih pokazuju da nije samo moguće, već i nužno stvarati prostore u kojima se lakše živi, uči i raste.
Sadržaj je kreiran u suradnji s Philipom Morrisom Zagreb
